Najsmrtonosnije ljeto: Vrućine odnijele više od 50.000 života u evropskim gradovima

Više od 50.000 ljudi umrlo je od posljedica vrućina u evropskim gradovima tokom ljeta 2026. godine, procjenjuju istraživači. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Health, klimatskim promjenama može se pripisati približno dvije trećine tih smrtnih slučajeva, odnosno više od 32.000.

Istraživači s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu analizirali su 854 urbana područja. U njima živi oko 40 posto stanovništva Evropske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske.

Njihovi rezultati ukazuju na to da je proteklo ljeto vjerovatno bilo najsmrtonosnije dosad zabilježeno po posljedicama vrućina u većem dijelu Evrope. Procjena za analizirana područja premašuje približno 28.000 smrtnih slučajeva tokom ljeta 2003. i 29.000 tokom ljeta 2022. godine.

Utjecaj klimatskih promjena

Tokom ljeta 2026. zabilježen je niz ekstremnih toplotnih valova, posebno u zapadnoj Evropi. Temperature su u tom dijelu kontinenta tokom sezone bile prosječno oko 2,9 stepeni Celzijusa više od prosjeka za period od 1991. do 2020. godine, dok su pojedinih dana odstupanja dostizala i 12 stepeni.

Analiza se zasniva na temperaturnim podacima i modelima historijske povezanosti vrućine i smrtnosti. Istraživači su zabilježene temperature uporedili s onima koje bi se očekivale u svijetu bez zagrijavanja izazvanog ljudskim emisijama stakleničkih plinova.

Prema njihovoj procjeni, klimatske promjene odgovorne su za oko 65 posto smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom tokom analiziranog ljeta. Početkom ovog vijeka taj udio iznosio je približno 40 posto. Zagrijavanje se prvenstveno povezuje sa sagorijevanjem fosilnih goriva za proizvodnju energije, grijanje, transport i industriju.

Najteže u Italiji

Italija je, prema rezultatima studije, bila najteže pogođena, s više od 13.000 procijenjenih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Južna i zapadna Evropa zabilježile su najviše temperature i najviše procijenjene stope smrtnosti.

U gradovima Ujedinjenog Kraljevstva procijenjeno je oko 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Od toga se približno 2.500 pripisuje intenzivnijim vrućinama uzrokovanim klimatskim promjenama.

Posebno težak bio je period od 17. juna do 1. jula, kada su temperature širom analizirane regije bile više od pet stepeni iznad prosjeka. Istraživači procjenjuju da se u tom periodu dogodila trećina svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom tokom ljeta. Ujedinjeno Kraljevstvo tada je bilo obuhvaćeno izuzetno rijetkim crvenim upozorenjem na vrućine opasne po život.

Pogođeni i mlađi

Iako su starije osobe najugroženije, posljedice ekstremnih temperatura zabilježene su i među mlađom populacijom. Prema procjenama istraživača, u analiziranim urbanim područjima od posljedica vrućina umrlo je oko 6.000 ljudi mlađih od 65 godina.

Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena pri Centru za politiku zaštite okoliša na Imperial Collegeu u Londonu, izjavila je da rezultati ukazuju na razmjere zdravstvenih posljedica sve toplijih ljeta.

„Mislim da možemo s priličnom sigurnošću tvrditi da je ljeto 2026. godine vjerovatno bilo najgore dosad zabilježeno po pitanju smrtnosti povezane s vrućinama u većem dijelu Evrope. Ove brojke su oštar podsjetnik da naša ljeta, koja postaju sve toplija i ekstremnija, imaju sve teži utjecaj na javno zdravlje“, kazala je Barnes.

Zaštita najranjivijih

Upozorila je da iza statističkih procjena stoje ljudi koji su izgubili živote i porodice koje za njima tuguju, naglašavajući potrebu za zaštitom najugroženijih.

„Ovo je još jedan podsjetnik kako na neophodnost provođenja ciljanih mjera za zaštitu onih koji su najranjiviji na ove sve ekstremnije vrućine, tako i na rastuću potrebu za brzim napuštanjem fosilnih goriva, kako bi se usporio tempo promjena i ograničilo buduće zagrijavanje“, poručila je.

Pierre Masselot, docent, statističar i epidemiolog na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, ocijenio je da je proteklo ljeto još jedan dramatičan podsjetnik da su klimatske promjene „problem svih nas“.

Prilagođavanje gradova

„Ne pate samo vruće regije, već neki dijelovi zapadne i sjeverne Evrope doživljavaju ekstremne vrućine i historijski visoko zdravstveno opterećenje. I cijela populacija je pogođena, što pokazuje značajan broj smrtnih slučajeva među mlađim dobnim grupama“, rekao je Masselot.

Istakao je da su gradovi nedovoljno prilagođeni rastućim temperaturama. Kao važne mjere izdvojio je povećanje zelenih površina, smanjenje zagađenja i osiguravanje zdravstvene zaštite stanovništvu pogođenom vrućinama.

Autori naglašavaju da predstavljeni brojevi proizlaze iz modeliranja. Ipak, ukazuju na to da su njihove ranije studije, provedene istim metodama, davale rezultate bliske naknadno objavljenim zvaničnim podacima.