Prema izvještaju, najbogatijih 0,1 odsto svjetskog stanovništva značajno ulaže u pripremu za katastrofe, oporavak i obnovu. Vrijednost tog tržišta, prema projekcijama navedenim u istraživanju, trebalo bi da poraste sa 70 milijardi na 92 milijarde dolara godišnje do 2029. godine, navodi Guardian.
Oksfam upozorava da takav položaj najimućnijima donosi "dvostruku dividendu" od klimatske krize, ali i stvara finansijski podsticaj da odgađaju ili ometaju mjere za njeno ublažavanje.
Organizacija navodi da imućni investitori zarađuju kroz ulaganja u zagađujuće industrije, a zatim i kroz kompanije koje prodaju proizvode i usluge potrebne za prilagođavanje posljedicama globalnog zagrijavanja.
Džin Meklin, zadužena za zagovarački rad Oksfama, optužila je milijardere da pretvaraju haos u profit.
"Superbogati imaju korist na oba kraja krize: prvo kroz nastavak ulaganja u zagađujuće industrije, a zatim kroz ulaganja u rastuću ekonomiju prilagođavanja - usluge oporavka i obnove prodaju se svijetu koji se zagrijava", rekla je Meklin.
Prema njenim riječima, posljedice su izrazito nejednako raspoređene.
"Stanovništvo koje je najmanje doprinijelo klimatskoj krizi podnosi njene najteže posljedice, dok su oni koji su je izazvali najbolje opremljeni da se zaštite."
Oksfam upozorava da se time dodatno produbljuje globalna nejednakost. Ljudi s najmanjom odgovornošću za zagrijavanje planete snose troškove skuplje hrane, popravke domova oštećenih ekstremnim vremenskim prilikama ili preseljenja, dok dio tog novca završava kod najbogatijih investitora.
Najbogatijih 0,1 odsto stanovništva, odnosno oko osam miliona ljudi, odgovorno je za više emisija ugljenika nego najsiromašnijih 3,5 milijardi ljudi zajedno, navodi se u izvještaju.
Prema procjeni Oksfama, pripadnici ove grupe doprinijeli su događajima ekstremne vrućine 125 puta više od prosječne osobe.
Dio odgovornosti povezan je s njihovim načinom života. Organizacija kao primjer navodi da svjetska flota privatnih aviona za dvije sekunde ispusti više ugljen-dioksida nego što većina ljudi pojedinačno proizvede tokom cijele godine.
Ipak, najveći klimatski uticaj ove grupe, prema istraživanju, potiče iz njihovih ulaganja.
Oksfamov novi indeks, nazvan "uništavanje i obnova", obuhvata 217 korporacija koje doprinose klimatskoj krizi ili posluju u oblastima prilagođavanja njenim posljedicama.
Među njima su kompanije koje obezbjeđuju rashladne uređaje, odbranu od poplava, vatrogasnu opremu, prevoz, hranu, osiguranje i kredite.
Prema izvještaju, ove kompanije prošle godine ostvarile su prosječnu zaradu od 1,8 milijardi dolara i isplatile prosječno milijardu dolara dividendi akcionarima.
Na listi se nalazi i šest velikih kompanija za upravljanje imovinom koje savjetuju bogate investitore, a istovremeno imaju značajna ulaganja u druge kompanije obuhvaćene indeksom.
Dva najveća upravljača imovinom, Blekrok i Vangard, prema Oksfamu, posjeduju akcije u 92 odsto kompanija s liste. Ukupna vrijednost tih udjela premašuje hiljadu milijardi dolara.
