Najduži cestovni i željeznički tunel na svijetu gradi se ispod mora koristeći blokove veličine zgrada

Najduži cestovni i željeznički tunel na svijetu

Građevinski brodovi se stalno kreću preko Baltičkog mora između Danske i Njemačke, gdje inženjeri preoblikuju morsko dno duž uskog pojasa vode zvanog Fehmarn Belt. Ruta se proteže između danskog lučkog grada Rødbyhavn i njemačke luke Puttgarden, područja koje su dugo koristili trajekti koji prijevoze putnike, automobile i teretne vozove preko tjesnaca. Tokom proteklih nekoliko godina, brodovi za jaružanje i plutajuće dizalice transformirali su ovaj tihi brodski koridor u veliku zonu pomorskih radova.

Na danskoj obali, masivni industrijski pogon sada proizvodi ogromne betonske konstrukcije dizajnirane za ugradnju ispod mora. Radnici liju ove konstrukcije unutar namjenski izgrađenog fabričkog kompleksa u blizini Rødbyhavna prije nego što ih pripreme za transport. Svaki element je otprilike dužine dva fudbalska terena i teži desetine hiljada tona. Kada se završe, dijelovi se zatvaraju, plutaju u Baltičko more i vode prema mjestu ugradnje.

Na moru, remorkeri manevrišu plutajućim konstrukcijama iznad dugog rova ​​uklesanog u morsko dno. Rov se proteže skoro 18 kilometara , prateći planiranu rutu između Danske i Njemačke. Inženjeri se oslanjaju na satelitske sisteme za pozicioniranje i opremu za podvodni nadzor kako bi s izuzetnom preciznošću vodili segmente na mjesto. Konstrukcije se moraju savršeno poravnati s prethodno postavljenim dijelovima prije nego što se trajno spuste na svoje mjesto.

Godinama su posmatrači koji prate projekat primjećivali da proces izgradnje izgleda veoma drugačije od tradicionalne izgradnje tunela. Nema ogromnih mašina za bušenje koje probijaju stijenu ispod morskog dna. Umjesto toga, tunel se sastavlja dio po dio pod vodom.

Projekat tunela Fehmarnbelt koji povezuje Dansku i Njemačku

Projekt odgovoran za ovaj poduhvat je tunel Fehmarnbelt, fiksna transportna veza dizajnirana da poveže Dansku i Njemačku ispod Baltičkog mora. Razvojem upravlja Femern A/S, danska državna kompanija odgovorna za realizaciju infrastrukturnog projekta između Rødbyhavna i Puttgardena. Prema informacijama objavljenim na službenoj web stranici projekta Femernbelt, tunel će se protezati oko 18 kilometara ispod Fehmarn Belta.

Kada bude završen, tunel Fehmarnbelt će postati najduži uronjeni tunel koji će prevoziti i cestovni i željeznički saobraćaj. Projekat uključuje četiri trake autoputa i dvije elektrifikovane željezničke pruge smještene u odvojenim prolazima unutar konstrukcije. Peti koridor prolazi kroz centar kako bi omogućio ekipama za održavanje i pristup u hitnim slučajevima kroz cijeli tunel.

Danas se isti prijelaz između Danske i Njemačke obavlja uglavnom trajektnim uslugama koje prometuju preko Fehmarnskog pojasa. Ovi trajekti prevoze vozila, putnike i željezničke vagone između Rødbyhavna i Puttgardena. Prelazak mora obično traje oko 45 minuta, zavisno o vremenskim uslovima.

Tunel Fehmarnbelt će zamijeniti tu trajektnu vezu kontinuisanom kopnenom vezom ispod mora. Prema izvještaju CNN Travela, očekuje se da će vozila koja prolaze kroz tunel završiti putovanje za 10 minuta, dok bi vozovi mogli preći tu udaljenost za otprilike 7 minuta.

Zašto inženjeri sastavljaju tunel pod vodom

Neobična tehnika gradnje korištena za tunel Fehmarnbelt naziva se metoda uronjene tunelske konstrukcije. Umjesto bušenja kroz temeljnu stijenu mašinama za bušenje tunela, inženjeri prvo iskopaju dugi rov preko morskog dna koristeći velike brodove za jaružanje.

Nakon što se rov pripremi, prefabrikovani segmenti tunela izgrađeni na kopnu transportuju se na mjesto ugradnje. Svaki element tunela Fehmarnbelt dug je 217 metara, širok 42 metra i visok 9 metara. Masivne betonske konstrukcije teže otprilike 73.000 tona prije nego što se potope.

Tokom instalacije, segmenti plutaju na površini mora prije nego što inženjeri postepeno pune balastne tankove vodom. Ovaj kontrolirani proces omogućava elementu da polako tone u rov dok ekipe održavaju poravnanje s prethodno postavljenim dijelovima.

Nakon pozicioniranja, inženjeri zatvaraju spojeve između segmenata kako bi stvorili kontinuiranu tunelsku strukturu. Pijesak i kamen se zatim postavljaju preko postavljenih dijelova kako bi zaštitili strukturu od struja i sidra od brodova koji prolaze.

Unutar konstrukcije tunela Fehmarnbelt

Unutrašnji dizajn tunela Fehmarnbelt odvaja cestovni i željeznički saobraćaj u namjenske prolaze. Dvije velike cijevi će prenositi cestovni promet, a svaka će imati dvije trake koje omogućavaju vozilima kretanje u suprotnim smjerovima.

Uz cestovne cijevi nalaze se dva željeznička tunela dizajnirana za elektrificirane vozove koji saobraćaju između sjeverne Evrope i kopnenih željezničkih mreža. Putnički i teretni vozovi će dijeliti ovu željezničku infrastrukturu nakon otvaranja tunela.

Centralni servisni koridor proteže se između transportnih cijevi. Koridor omogućava ekipama za održavanje da pregledaju opremu i osigurava evakuacijske rute duž cijele dužine konstrukcije. Ventilacijski sistemi, mreže rasvjete i oprema za nadzor radit će u cijelom tunelu Fehmarnbelt.

Ključna karika u evropskoj transportnoj mreži

Evropska komisija uključuje tunel Fehmarnbelt u Transevropsku transportnu mrežu , infrastrukturni program osmišljen za poboljšanje prekograničnih transportnih koridora širom Evrope. Inicijativa ima za cilj jačanje željezničkih veza i podršku kretanju tereta između sjevernih i centralnih regija kontinenta.

Očekuje se da će, kada bude završen, tunel skratiti vrijeme putovanja između Skandinavije i centralne Evrope. Željezničke rute između Kopenhagena i Hamburga postaće brže jer vozovi više neće morati da se prelaze na trajekte za prelazak mora.

Izgradnja se nastavlja duž Fehmarn Belta dok inženjeri postavljaju dodatne elemente tunela i grade spojnu infrastrukturu na kopnu. Nakon što se postave posljednji segmenti, tunel Fehmarnbelt će formirati trajnu cestovnu i željezničku vezu između Danske i Njemačke ispod Baltičkog mora.