Prihodi od poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava u Federaciji BiH u posljednjih šest godina porasli su za više od 130 posto, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH.
Od 2020. do 2025. godine po ovom osnovu naplaćeno je ukupno 61,2 miliona KM, a najveći dio novca prikupio je Kanton Sarajevo. Iz Porezne uprave navode da se od naredne godine očekuje i primjena novog Zakona o fiskalizaciji transakcija FBiH, prema kojem će i fizičke osobe koje iznajmljuju stanove biti obavezne izdavati fiskalne račune.
Veće cijene najma glavni pokretač rasta
Podaci pokazuju da je 2020. godine naplaćeno 5,82 miliona KM, dok su prihodi narednih godina značajno rasli. Najveći skok zabilježen je 2022. godine, kada je naplata povećana za više od 56 posto, dok je rast nastavljen i tokom 2023. i 2024. godine. U 2025. godini zabilježen je tek blagi pad od 2,39 posto.
Zanimljivo je da broj prijava nije pratio ovakav rast. Porezna uprava je 2020. godine zaprimila 18.018 prijava, dok ih je 2025. bilo 19.777, odnosno svega oko 10 posto više. To znači da je rast prihoda prvenstveno posljedica većih cijena najma nekretnina, a ne značajno većeg broja prijavljenih stanodavaca.
Raspodjela po kantonima: Sarajevo apsolutni lider
Najviše poreza naplaćeno je u Kantonu Sarajevo, gdje je u šest godina prikupljeno 36,18 miliona KM, što predstavlja gotovo 60 posto ukupne naplate u Federaciji BiH.
Slijede Zeničko-dobojski kanton sa 9 miliona KM, Hercegovačko-neretvanski kanton sa 5,74 miliona KM, Tuzlanski kanton sa 3,47 miliona KM, Srednjobosanski kanton sa 2,53 miliona KM i Unsko-sanski kanton sa 2,27 miliona KM.
Najmanje poreza naplaćeno je u Bosansko-podrinjskom kantonu, gdje je u šest godina prikupljeno nešto manje od 70.000 KM.
Ko su obveznici i kolike su porezne stope?
Porez na dohodak od imovine plaćaju fizičke osobe koje ostvaruju prihode od iznajmljivanja stanova, kuća, poslovnih prostora i garaža, iznajmljivanja pokretne imovine i autorskih prava, patenata i licenci.
Zakonska stopa poreza iznosi 10 posto, ali zbog priznatih normiranih troškova stvarno opterećenje u praksi iznosi između pet i sedam posto, zavisno od vrste prihoda i kantonalnih propisa.
