Nafta skočila skoro 30 posto, inflacija ponovo prijeti
Naglo poskupljenje nafte i energenata nakon izbijanja rata u Iranu moglo bi snažno pogoditi svjetsku ekonomiju, a najveći udar osjetit će evropske i azijske zemlje, pokazuje analiza Financial Timesa.
Prema ocjenama analitičara, Sjedinjene Američke Države bi mogle proći nešto lakše od drugih velikih ekonomija jer su posljednjih godina postale veliki proizvođač i izvoznik energije. SAD su neto izvoznik prirodnog gasa od 2017. godine, a nafte od 2020., što znači da dio ekonomije čak ima koristi od rasta cijena energenata.
S druge strane, evropske i azijske države koje se oslanjaju na uvoz energije suočavaju se s većim rizikom od rasta inflacije. Poseban problem predstavlja prirodni gas, čije su cijene na tim tržištima mnogo nestabilnije nego u Americi.
Ekonomista James Knightley iz banke ING upozorio je da će rast cijena energenata pogoditi sve zemlje, ali ne jednako. Kako kaže, poskupljenje energije znači da je jedan od ključnih faktora proizvodnje postao skuplji, što će usporiti ekonomski rast širom svijeta.
Cijena nafte Brent prošle sedmice skočila je skoro 30 posto, dok su evropske cijene gasa porasle za oko dvije trećine. Rast je potaknut strahom od prekida transporta kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih ruta za svjetsku trgovinu energentima.
Ako se ovakav trend nastavi, ekonomisti upozoravaju da bi moglo doći do novog rasta inflacije, pada kupovne moći građana i usporavanja ekonomskog rasta. U tom slučaju centralne banke mogle bi biti primorane da zadrže visoke kamatne stope duže nego što se očekivalo.
Analiza pokazuje da bi među najpogođenijim zemljama mogla biti Italija, gdje bi inflacija do kraja godine mogla porasti za više od jednog procentnog poena. U cijeloj eurozoni i Velikoj Britaniji inflacija bi mogla porasti za više od pola procentnog poena.
Veliki uvoznici energenata poput Kine, Indije i Južne Koreje također su posebno ranjivi, jer veliki dio njihove nafte dolazi iz Perzijskog zaljeva. Ipak, Kina ima značajne zalihe i mogućnost da dio energenata nabavlja iz Rusije.
S druge strane, zemlje koje izvoze energente, poput Norveške i Kanade, mogle bi čak imati koristi od viših cijena nafte i gasa.
Analitičari upozoravaju da bi, ako se sukob nastavi, cijena nafte mogla dostići ili čak premašiti rekorde iz 2008. i 2022. godine, kada je barel Brent nafte prelazio 147 dolara.