Nafta preko 100 dolara: Kreće li domino efekat? Poskupljuju li gorivo, hrana i transport

Cijene nafte probile su granicu od 100 dolara po barelu prvi put poslije više od tri i po godine, a tržišta širom svijeta pokušavaju da procjene koliko daleko bi ovaj skok mogao da ide.

Rat na Bliskom istoku, koji je sada ušao u drugu nedjelju, ozbiljno je poremetio proizvodnju i transport energenata iz regiona kroz koji prolazi ogroman dio globalne nafte.

Brent je već preskočio 100 dolara po barelu, dok je američki WTI još skuplji. Ali ključno pitanje koje sada postavljaju vlade, kompanije i investitori širom svijeta glasi: da li je ovo samo kratkoročni šok ili početak novog energetskog talasa koji će promeniti globalnu ekonomiju?

Pojedini analitičari smatraju da tržište tek ulazi u fazu ozbiljne turbulencije.

Prema procjeni banke “Goldman Sachs”, trenutni šok u snabdijevanju mogao bi da gurne cijenu nafte mnogo više nego što tržišta sada očekuju, prenosi Telegraf Biznis.

„Ako se poremećaji u Persijskom zalivu nastave, cijena nafte bi mogla da dostigne i 150 dolara po barelu već do kraja mjeseca“, upozorili su analitičari ove banke.

Problem nije samo rat, već i logistika. Prolaz kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih energetskih koridora na planeti, gotovo je paralizovan. Kroz njega u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, a sada je tankerima sve teže da prođu.

Sličnu procenu daju i analitičari banke “Barclays”, koji smatraju da bi Brent mogao brzo da se približi nivou od 120 dolara po barelu ako sukob potraje nekoliko nedjelja.

Finansijska tržišta već porede ovu situaciju sa energetskim šokom iz 2022. godine, kada je rat u Ukrajini izazvao globalnu krizu energenata.

Sada je situacija potencijalno još osjetljivija, jer je Persijski zaliv srce svjetske proizvodnje nafte.

Analitičari procjenjuju da bi poremećaji u transportu mogli da izbace sa tržišta i do 20 miliona barela dnevno, što bi predstavljalo jedan od najvećih poremećaja u modernoj istoriji energetike.

Energetski analitičar Anas Alhaji upozorava da čak i ako se rat sutra završi, posljedice neće nestati preko noći.

„Čak i u najboljem slučaju, trebalo bi najmanje dvije nedjelje da se normalizuje transport nafte kroz Persijski zaliv, a proizvodnja bi se u potpunosti oporavila tek poslije dva mjeseca“, kaže Alhaji.

Skok cijena nafte gotovo uvijek pokreće lančanu reakciju u globalnoj ekonomiji.

Nafta je ključni input za transport, proizvodnju plastike, hemijsku industriju, poljoprivredu i logistiku. Kada ona poskupi, poskupljuje gotovo sve – od hrane do avionskih karata.

Ekonomisti upozoravaju da bi novi talas rasta cijena energenata mogao da izazove:

• rast cijena goriva i transporta,
• skuplju proizvodnju hrane,
• inflaciju u industriji i logistici,
• pritisak na globalne lance snabdijevanja.

Već sada se vidi da su tržišta nervozna. Vlade najrazvijenijih zemalja razmatraju čak i puštanje strateških rezervi nafte kako bi ublažile šok.

Ipak, nisu svi analitičari pesimistični.

Stručnjaci iz istraživačke kuće BMI (dio grupe Fitch Group) smatraju da bi skok cijena mogao biti kratkotrajan.

„Očekujemo kratkotrajan, ali snažan skok cijena tokom marta, nakon čega bi se tržište moglo stabilizovati kad se geopolitički rizik smanji“, navodi se u njihovoj analizi.

Po njihovom scenariju, cijena nafte bi nakon početnog šoka mogla ponovo da padne na 70 do 90 dolara po barelu.

Bez obzira na to koji scenario će se ostvariti, jedno je jasno: nafta je ponovo postala geopolitičko oružje.

Rat u Iranu pokazao je koliko je globalna ekonomija i dalje zavisna od nekoliko ključnih energetskih ruta i proizvođača. Svaki ozbiljniji poremećaj u tom sistemu momentalno se preliva na inflaciju, industriju i potrošače širom svijeta.

Zato investitori sada pažljivo prate svaku vijest iz Persijskog zaliva. Jer jedno pitanje lebdi nad tržištem: da li je 100 dolara po barelu vrhunac – ili tek početak nove energetske krize.