Ako nakon čaše mlijeka ili obroka s mliječnim proizvodima osjećate nadutost, bolove u stomaku ili imate proljev, moguće je da vaš organizam otežano probavlja laktozu. Riječ je o prirodnom šećeru koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima.
Za razgradnju laktoze potreban je enzim laktaza, koji se proizvodi u tankom crijevu. Kada ga organizam nema dovoljno, laktoza se ne razgrađuje u potpunosti, već dospijeva u debelo crijevo, gdje je bakterije fermentiraju. U tom procesu nastaju gasovi i druge materije koje mogu izazvati probavne tegobe.
Simptomi se najčešće pojavljuju od 30 minuta do nekoliko sati nakon konzumiranja hrane ili pića koje sadrži laktozu. Njihova jačina zavisi od količine unesene laktoze i sposobnosti organizma da je probavi.
Koji su najčešći simptomi?
Intolerancija na laktozu može izazvati različite tegobe, a među najčešćim su:
- nadutost i osjećaj punoće u stomaku
- pojačano stvaranje gasova
- bolovi i grčevi u stomaku
- kruljenje u crijevima
- mekša stolica ili proljev
- mučnina, a ponekad i povraćanje.
Neki ljudi imaju blage simptome nakon određene količine mlijeka, dok drugi mogu osjetiti izraženu nelagodu i nakon manje porcije. Tvrdi sirevi i jogurt često se lakše podnose od mlijeka jer obično sadrže manje laktoze, ali reakcije se razlikuju od osobe do osobe.
Važno je znati da ovi simptomi nisu karakteristični samo za intoleranciju na laktozu. Slične tegobe mogu se javiti i kod drugih probavnih problema, zbog čega je važno utvrditi njihov pravi uzrok.
Intolerancija nije isto što i alergija na mlijeko
Intolerancija na laktozu nastaje zbog nedovoljne količine enzima laktaze, dok je alergija na mlijeko reakcija imunološkog sistema na proteine iz mlijeka.
Alergija može izazvati osip, oticanje usana ili jezika i otežano disanje. Ako se pojave problemi s disanjem ili oticanje jezika i grla, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Zbog ove razlike nije preporučljivo samostalno zaključiti da je riječ o intoleranciji samo na osnovu simptoma.
Kako se utvrđuje intolerancija?
Prvi korak može biti vođenje dnevnika ishrane u koji se bilježe obroci, količina mliječnih proizvoda i vrijeme pojave tegoba. Ako se simptomi redovno javljaju nakon konzumiranja mlijeka, sira, sladoleda ili vrhnja, potrebno je razgovarati s ljekarom.
Za potvrdu intolerancije često se koristi izdisajni test na vodik. Nakon što osoba popije napitak koji sadrži laktozu, mjeri se količina vodika u izdahnutom zraku. Povećane vrijednosti mogu ukazivati na to da se laktoza nije pravilno razgradila.
Ljekar može preporučiti i druge pretrage, zavisno od simptoma i sumnje na njihov uzrok. Samostalno izbacivanje svih mliječnih proizvoda nije najbolji način za postavljanje dijagnoze.
Može li se intolerancija držati pod kontrolom?
Intolerancija na laktozu ne znači da se morate potpuno odreći svih mliječnih proizvoda. Mnoge osobe mogu podnijeti manje količine laktoze, posebno ako mliječne proizvode konzumiraju uz obrok.
Dostupni su i proizvodi bez laktoze, kao i dodaci prehrani koji sadrže enzim laktazu. Nekim osobama odgovaraju jogurt i tvrdi sirevi, dok drugima više odgovaraju biljni napici.
Ako smanjite unos mliječnih proizvoda, važno je osigurati dovoljan unos kalcija i vitamina D, koji su značajni za zdravlje kostiju. Dobri izvori kalcija mogu biti obogaćeni biljni napici, tofu, određene vrste ribe i zeleno povrće.
Intolerancija na laktozu može se uspješno kontrolisati prilagođavanjem ishrane. Ako se probavne tegobe često ponavljaju, pogoršavaju ili su praćene neobjašnjivim gubitkom težine ili krvlju u stolici, obratite se ljekaru umjesto da problem pripisujete samo mlijeku.