Način na koji čovjek hoda može da otkrije više o njegovom zdravstvenom stanju nego što se do sada pretpostavljalo. Na to ukazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu „Nejčer medisin“ (Nature Medicine), u kojem su naučnici pomoću vještačke inteligencije analizirali pokrete cijelog tijela i pronašli veze sa različitim zdravstvenim pokazateljima, uključujući stanje jetre, dijabetes i kvalitet sna.
Istraživači sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu analizirali su snimke kretanja 3.328 odraslih osoba. Cilj je bio da utvrde da li računarski model može da prepozna suptilne promjene u kretanju koje bi mogle da ukažu na određene zdravstvene karakteristike.
Ljekari već dugo obraćaju pažnju na brzinu hoda, ravnotežu i držanje tijela. Brzina hoda je u medicinskim istraživanjima čak opisivana kao „šesti vitalni znak“.
„Kada smo započeli ovaj projekat, vjerovali smo da kretanje može mnogo da govori o zdravlju“, rekao je za portal „Sajens alert“ (ScienceAlert) Adam Gabet, jedan od autora studije i informatičar sa Vajcmanovog instituta.
Vještačka inteligencija analizirala pokrete cijelog tijela
U kontrolisanim uslovima, učesnici istraživanja obavili su pet različitih zadataka: hodali su na pokretnoj traci brzinom od tri kilometra na čas i sopstvenim tempom, hodali u mjestu, ustajali sa stolice i stajali mirno kako bi se ispitala njihova ravnoteža.
Pokrete je bilježila kamera sa senzorom dubine, koja je pratila položaj 26 zglobova u tri dimenzije.
Naučnici su zatim obučili model vještačke inteligencije tako što su iz snimaka uklanjali pojedine dijelove informacija i od sistema tražili da rekonstruiše ono što nedostaje. Da bi uspješno obavio zadatak, model je morao da nauči kako se različiti dijelovi tijela kreću zajedno.
Tako su dobijeni numerički obrasci kretanja, koje su istraživači uporedili sa detaljnim zdravstvenim podacima učesnika. Među njima su bili laboratorijski rezultati, tjelesne mjere, zdravstvena stanja i podaci o životnim navikama.
Model je otkrio statistički značajne povezanosti sa 1.887 od ukupno 3.210 analiziranih zdravstvenih karakteristika. Pokazalo se i da obrasci kretanja pružaju dodatne informacije u odnosu na uobičajena mjerenja, poput brzine hoda i dužine koraka.
Značajna povezanost uočena je i između kretanja i pokazatelja kvaliteta sna i fizičke aktivnosti. Posebno su bili informativni pokreti trupa, dijela tijela između ramena i kukova.
„Jedno od otkrića koje mi je posebno privuklo pažnju jeste koliko kvalitet sna utiče na naše tijelo“, naveo je Gabet.
Model je mogao da predvidi pokazatelje povezane sa apnejom u snu, poremećajem tokom kojeg dolazi do ponovljenih prekida ili ograničenja disanja za vrijeme spavanja. Uočene su i povezanosti sa nesanicom, kao i sa dužinom spavanja tokom prethodne noći.
Autori istraživanja naglašavaju da ovi rezultati ukazuju na to da se informacije o kvalitetu sna mogu odražavati u obrascima kretanja, ali da studija nije pokazala da sistem može da dijagnostikuje poremećaje spavanja.