Muke banjalučkih juniora: Sto konkursa, nigdje posla FOTO
Nekad je bilo dovoljno da poznajete osnove programskih jezika koji su potrebni za posao, a dalje bi, kroz rad i projekte, stekli dodatne vještine i od IT juniora prešli u seniora. Danas juniori malo kome trebalu, priča za BL portal Bajalučanin Marko S, koji je sabrao skoro stotinu konkursa na kojima je bezuspješno tragao za poslom.
Ovaj mladić znanje je sticao kroz IT kurseve, Udemy onlajn kurseve i samostalni rad. Tražio je, kako kaže, način da započne karijeru u ovoj branši, ako treba i bez para, ali je to postalo nemoguća misija.
,,Prijavljivao sam se sigurno na više od sto konkursa u posljednjih nekoliko godina. U većini slučajeva nisam dobijao ni odgovor, a kamoli poziv na intervju”, kaže Marko.
Dodaje da je dosta puta aplicirao i za neplaćene prakse, ali ni tu nije dobijao odgovor.
“Za početak, novac mi nije bio bitan, već ljubav prema ovom pozivu i želja da se time bavim. Ako bih i dobio odgovor, to bi bilo da trenutno traže iskusne programere, a ako se ukaže potreba za juniorom – sačuvaće moju prijavu. I to bi bilo to”, kaže Marko.
Kako navodi, dobijao je i testove za posao koje bi usješno uradio, dobijao pohvalu, obećanja, ali, na kraju, i priznanje poslodavca da su mu potrebni iskusni radnici.
Mnogo toga se promijenilo od korone
Filip Kostić, programer Web aplikacija sa dugogodišnjim iskustvom u radu, za BL portal takođe priča da se susreo sa problemom zapošljavanja kao junior.
“Od perioda korone počeo je ovaj problem. Tada je dosta ljudi radilo od kuće, a kompanije su shvatile da im ne treba toliki broj zaposlenih. Tada su smanjili broj radnika i smanjili zapošljavanje poslije toga”, kaže Filip.
Dodaje da su deblji kraj izvukli upravo juniori, jer firmama taj kadar jednostavno nije bio potreban. U međuvremenu, došlo je do rasta upotrebe vještačke inteligencije, a onda i još manje potražnje za juniorima.
,,Seniori sada, uz pomoć novih tehnologija, obavljuju dosta više posla koji bi inače juniori obavljali za njih. Na primjer, ranije su juniori radili prototipe nekih aplikacija ili nekog drugog softvera, a poslije bi se razmatralo da li se uopšte isplati raditi takav softver. Sada te prototipe mogu da urade mediori i seniori uz pomoć AI-a veoma brzo”, objašnjava Filip Kostić koji ipak gaji dozu optimizma, očekujući da će se i ova situacija u budućnosti promijeniti.
,,Mislim da je ovo trenutno jedan balon koji će da izduva u narednom periodu. Zbog cijene tokena, firmama se ne isplati da u potpunosti pređu na AI, jeftinije im je da plate juniora. To će firme vjerovatno shvatiti prije ili kasnije, samo što će se od juniora tražiti da budu fluidni u korišćenju AI alata”, vjeruje Filip.
Šta kažu u IT kompanijama
Hoće li zaista biti tako, teško je prognozirati, ali zasad i iz kompanije Bravo systems ne spore da je kriza sa zapošljavanjem juniora sve veća i da je teško vidjeti rješenje problema.
Kako kažu, najveći razlog je u nadolazećim, novim tehnologijama, a kriza vlada na cijelom tržištu.
,,Biti junior jeste i biće nezahvalna pozicija. Ne vidimo šta je tu rješenje, osim da uče nove tehnologije, prije svega vještačku inteligenciju”, kažu iz Bravo systems za BL portal.
Slično misli i Mario Marković, vlasnik Adria code firme, koji kaže da je razlog što juniore teško dolaze do prilike prezasićenost tržišta, ali i uvođenje vještačke inteligencije.
,,AI alati obavljaju te početne poslove, tako da firmama najčešće ne treba kadar juniora. Međutim, smatram da bi trebalo zapošljavati juniore, kako bi stekli znanje i iskustvo i da bi sutra bili sposobni da iznesu teret medior i senior pozicija”, kaže Marković za BL portal.
Koliko-toliko “zaštićeni” samo studenti ETF-a
U čitavoj toj junior-muci, uspješni studenti smjera Računarstvo i informatika Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, često nemaju problema sa zaposlenjem. Njima se, kroz praksu koju im fakultet omogućava, na neki način olakšava ulazak u poslovne vode.
“Ja nisam imao problem sa zaposlenjem, jer sam bio stipendista na fakultetu i, praktično, čim sam završio, počeo sam raditi. Znam da trenutno jeste nezgodna situacija. Ja sam počeo da radim krajem 2022. godine, i tada su se juniori još uvijek tražili. Već od kraja 2023. znam da je dosta teže”, kaže za BL portal Isidor Šajinović.
Kako kaže, jedan od problema je i prezasićenost tržišta programerima, kao i brojne prekvalifikacije i kursevi odrađeni u doba korone.
“To je dovelo do toga da se poveća broj ljudi koji se bave ovim poslom. Generalno, kriza je i na svjetskom nivou što se tiče ove branše, a, naravno, i vještačka inteligencija sve više ima uticaja”, zaključuje Isidor za BL portal.
Dragan Milošević, BL portal