Muftija Dedović iz Neuma: 'Dosta je bilo uzmicanja na štetu Bošnjaka u Hercegovini'

Mostarski muftija Salem-ef. Dedović predvodio je u petak džuma-namaz i održao hutbu u obnovljenoj Tucakovića džamiji u Rabranima kod Neuma, poručivši kako su za očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka u Hercegovini potrebni strpljivost, ustrajnost i odgovornost.

Četiri godine nakon spora oko dogradnje džamije i podizanja minareta, Dedović se susreo s malobrojnim stanovnicima Rabrana i džematlijama koji ljetni odmor provode u Neumu, priopćeno je iz Islamske zajednice u BiH.

Govoreći o posljednjem ajetu sure Ali Imran, muftija je naglasio kako se vjera i zajednica ne mogu graditi bez strpljivosti, ustrajnosti i spremnosti na žrtvu.

„Ništa ne dolazi preko noći. U životu, u porodici, među ljudima i u radu za zajednicu potreban je visok stepen strpljivosti i tolerancije. Najvrjednija djela kod Allaha jesu ona u kojima čovjek ustrajava”, poručio je Dedović.

Podsjetio na događaje iz 2022. godine

Muftija se osvrnuo i na događaje iz 2022. godine, kada je džuma-namaz u Rabranima klanjan usred građevinskih radova, nakon što je lokalna inspekcija zaustavila radove na dogradnji džamije.

„Provukli smo se ispod trake kojom su bili zabranjeni radovi da bismo obavili džumu. Sve poslije toga bila je istrajnost, odlučnost i vjera da se prava i slobode na ovom prostoru ne poklanjaju, nego se za njih mora pokazati ljudska hrabrost i odlučnost”, kazao je.

Prema njegovim riječima, Rabrani su mnogo više od jednog sela, dok Tucakovića džamija nadilazi značenje vjerskog objekta.

„Ova džamija je vratila samopouzdanje našem čovjeku. Ovaj mali minaret govori da ovdje postoji naš narod, da je vidljiv i da nije sklonjen. Pokušaj da se zabrani podizanje minareta bio je pokušaj da se pošalje poruka kako Bošnjaka ovdje nema”, rekao je Dedović.

Govoreći o povijesnoj prisutnosti muslimana na neumskom području, pozvao se na dokumente predstavljene u znanstvenoj studiji dr. Emira Demira i arhivsku građu o nekadašnjoj džamiji u Neumu.

Naglasio je kako se borba za prava ne treba zasnivati na mitovima i ideologijama, nego na povijesnim činjenicama.

„Mi se oslanjamo na istinu, na ono što je bilo, i tražimo pravednost, ravnopravnost i vidljivost. I tražimo da niko nikome ne uskraćuje nikakva prava i slobode”, poručio je.

„Niko nema pravo otpisati najmanje zajednice”

Središnji dio hutbe Dedović je posvetio značenju kur'anske riječi „rabitu”, odnosno bdijenju i nepokolebljivom čuvanju granica vjere, identiteta i prostora.

„Bosna i Hercegovina je naš životni prostor u cjelini. Zato su važne i naše najmanje tačke u istočnoj Hercegovini – Trebinje, Bileća, Ljubinje, Gacko, Nevesinje, kao i Rabrani. Niko nema pravo da ih otpiše niti da ih se odrekne”, naglasio je.

Dodao je kako Islamska zajednica desetljećima nosi velik dio tereta očuvanja islama i bošnjačkog identiteta u istočnoj Hercegovini, često u sredinama s malim brojem stanovnika.

Vjernike je pozvao da ne odustaju kada naiđu na prepreke ili kada njihov trud ne donese odmah očekivani rezultat.

„Nemojte biti kao oni što kažu: danas je pošlo krivo, danas nije uspjelo, ja ću odustati, ovo ne ide, ovo ne može. Trebamo znati da se u vjeri traži istrajnost, postojanost”, kazao je.

Upozorio je i na nemarnost prema obvezama koje su pojedincima povjerene, ističući kako zanemarivanje odgovornosti predstavlja iznevjeravanje emaneta.

Poruka nositeljima javnih funkcija

Govoreći o osobama kojima su povjerene vjerske, društvene ili političke dužnosti, Dedović je poručio kako funkcije ne trebaju biti shvaćene kao privilegija.

„To je odgovornost. Onaj ko misli da je funkcija prilika da prigrabi privilegije, radit će nauštrb naroda. Ljudi moraju razmišljati kakav trag ostavljaju iza sebe, jer funkcije prolaze, ljudi prolaze, a djela ostaju”, kazao je.

Na kraju hutbe ustvrdio je kako primjer Rabrana pokazuje da se, kako je naveo, diskriminaciji i ograničavanju prava Bošnjaka u Hercegovini može suprotstaviti ustrajnošću i odlučnošću.

„Bošnjaci Hercegovine danas su pod velikim pritiskom. Ovaj primjer pokazuje da se diskriminaciji može suprotstaviti odlučnošću i ustrajnošću. Ovo je poruka svima kojima je nešto povjereno – nemaju više kud uzmicati. Dosta je bilo uzmicanja na štetu našeg naroda u Hercegovini”, zaključio je muftija Dedović.