MRAČNI SCENARIO ZA DAN IZBORA: Šta se sprema na ulicama Srbije ako Vučić padne?

Parlamentarni izbori u Srbiji, zakazani za 25. oktobar, mogli bi dodatno produbiti političku krizu i izazvati nove sukobe na ulicama, bez obzira na izborni rezultat. Na to upozorava britanski list The Times u opširnoj reportaži iz Beograda, u kojoj opisuje atmosferu straha, optužbe za izborne manipulacije i sve veći izazov koji studentski pokret predstavlja za vlast predsjednika Aleksandra Vučića.

Prema ocjeni britanskog lista, Vučić se u nastojanju da zadrži vlast oslanja na političku mašineriju, kontrolu medija i podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok se uoči glasanja šire strahovanja od mogućeg nasilja.

U reportaži se navodi da istraživanja javnog mnijenja ukazuju na neizvjesnu izbornu utrku, dok su provladini mediji posljednjih sedmica objavljivali veliki broj priloga u kojima upozoravaju na moguće nasilje na dan izbora.

Tridesetogodišnja Valentina Stanić, učesnica protesta protiv vlasti, rekla je za The Times da strahuje od reakcije režima ukoliko studentska lista ostvari pobjedu.

„Znamo da smo većina, ali ako pobijedimo, vlast će to negirati. Neće lako otići“, izjavila je Stanić.

Dodala je da se plaši mogućeg nasilja, ali da će uprkos tome nastaviti protestovati jer, kako je rekla, voli svoju zemlju.

Optužbe o batinašima i mogućem izbornom nasilju

Studentski protesti počeli su nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 osoba, a s vremenom su prerasli u jedan od najvećih izazova Vučićevoj vlasti.

Poseban dio reportaže posvećen je tvrdnjama Momčila Marjanovića, pripadnika obezbjeđenja koji je postao uzbunjivač. On je ranije za Balkan Insight govorio o navodnom organizovanju grupa nasilnika protiv demonstranata.

Prema Marjanovićevim tvrdnjama, tokom velikog protesta u Beogradu u martu prošle godine, kojem je prisustvovalo oko 300.000 ljudi, u šatorskom naselju kod Skupštine bilo je skriveno stotinjak naoružanih muškaraca spremnih da pucaju.

Marjanović je također tvrdio da je tokom dvije godine isplatio do 400.000 eura ljudima angažovanim za nasilne akcije, navodeći da je novac dolazio preko rukovodioca jednog gradskog preduzeća za grijanje. Prema njegovom iskazu, grupe su, osim napada na demonstrante, izazivale i sukobe s policijom kako bi odgovornost bila prebačena na studente.

Ove tvrdnje dodatno su pojačale strahovanja da bi izborni dan i period nakon objave rezultata mogli biti obilježeni incidentima.

Raša Nedeljkov iz organizacije CRTA upozorio je da postoje različiti scenariji koji bi mogli dovesti do postizbornog nasilja.

Prema njegovoj procjeni, ako studentska lista bude vodila, Vučić bi mogao osporiti rezultate i zatražiti ponavljanje glasanja. U slučaju tijesnog rezultata, postoji mogućnost da vlast proglasi pobjedu, što bi također moglo izazvati proteste.

Nedeljkov je iznio i tvrdnju da bi vlast mogla poslati policiju i ljude koji bi podsticali nasilje, a zatim za njega optužiti snage koje navodno finansira inostranstvo.

On je naveo da je CRTA bila izložena policijskim pretresima i prisluškivanju, ali da će uprkos tome poslati stotine posmatrača na biračka mjesta.

„Mi smo svjedoci na biračkim mjestima, a Vučić ne želi svjedoke“, poručio je Nedeljkov.

Studenti optužuju vlast za pritiske i kontrolu birača

Britanski list navodi da studentsku izbornu listu uglavnom čine univerzitetski profesori, da nema jednog istaknutog lidera te da joj je glavni cilj obnova vladavine prava.

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Oliver Tošković odbacio je tvrdnje vlasti da su studenti odgovorni za nasilje.

„Ne mogu vjerovati da nas optužuju da smo nasilni, kada oni imaju policiju, vojsku i paravojne batinaše“, izjavio je Tošković, dodajući da se nada da će Evropska unija pažljivo pratiti izbore.

S druge strane, pristalice vlasti ponavljaju optužbe da studentski pokret finansiraju strane službe. Branislav Zec, zaposlen u gradskoj upravi i pristalica Vučića, upitao je novinara The Timesa odakle studentima novac, spominjući Njemačku i Veliku Britaniju kao moguće izvore finansiranja.

Ilija Srđanović, kardiolog i profesor Univerziteta u Novom Sadu koji predvodi studentsku listu, tvrdi da se zaposleni u državnim ustanovama primoravaju da prikupljaju glasove za Srpsku naprednu stranku.

„Svako mora prikupljati glasove, a onaj ko ih prikupi najviše dobija nagradu od stranke. To se dešava i u mojoj bolnici“, rekao je Srđanović.

Opozicioni poslanik Borko Stefanović opisao je sistem kontrole birača, tvrdeći da se na biračkim mjestima pojavljuju maskirani muškarci koji provjeravaju fotografije glasačkih listića.

The Times podsjeća da je Vučić ranije negirao optužbe za izborne manipulacije.

Pritisci na medije i veza s Moskvom

U reportaži se značajna pažnja posvećuje i stanju medijskih sloboda u Srbiji. Britanski list navodi da su preuzimanja medija od poslovnih ljudi bliskih Vučiću doprinijela slabljenju kritičkog izvještavanja.

List piše i o promjenama u televizijama N1 i Nova S, koje su, prema navodima reportaže, prešle pod kontrolu portugalske kompanije povezane s krugovima bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana.

Navodi se i da su zaposlenima na portalu Nova ponuđeni rokovi za odlazak ukoliko se protive imenovanju novog rukovodioca, za kojeg tvrde da je radio u provladinom tabloidu.

Britanski ratni reporter Brent Sadler, angažovan da nadgleda televizijske kanale, odbacio je optužbe o cenzuri.

„Nijedna jedina priča nije zabranjena otkako sam preuzeo funkciju“, rekao je Sadler.

Odlazak komičara Zorana Kesića s televizije Nova S također je dio reportaže. Sadler je naveo da je riječ o finansijskim razlozima, dok je Kesić to osporio, tvrdeći da je njegova emisija, u kojoj je ismijavao Vučića, bila razlog zbog kojeg je ostao bez posla.

The Times piše i o pritiscima na istraživački portal KRIK. Njegov urednik Stevan Dojčinović rekao je da se redakcija suočava s velikim brojem tužbi za koje smatra da imaju za cilj iscrpiti novinare i otežati njihov rad.

Britanski list ujedno ukazuje na značaj odnosa Beograda i Moskve. Prema njegovoj analizi, Putin ne želi izgubiti još jednog saveznika u istočnoj Evropi, nakon odlaska Viktora Orbana s vlasti u Mađarskoj.

Vučiću predsjednički mandat ističe narednog maja, a The Times navodi da pokušava osigurati povratak na premijersku funkciju, povlačeći paralelu s Putinovim ranijim promjenama funkcija radi očuvanja vlasti.

U tekstu se spominje i Aleksandar Vulin, bivši direktor BIA-e i potpredsjednik Vlade Srbije, kojeg list opisuje kao važnu vezu između srpskih i ruskih sigurnosnih struktura.

Posebno se upozorava na mogućnost usvajanja zakona o stranim agentima po uzoru na rusko zakonodavstvo, što bi, prema ocjeni sagovornika britanskog lista, moglo ozbiljno ugroziti rad organizacija koje dobijaju sredstva iz inostranstva.

Studenti poručuju da neće odustati

U završnom dijelu reportaže The Times vraća se raspoloženju među studentima i njihovim pristalicama uoči izbora.

Srđanović je rekao da su ga prije dvije sedmice napali nasilnici te da mu je ugašen profil na Instagramu. Uprkos tome, pozvao je pristalice studentske liste da ne pribjegavaju nasilju čak ni ako posumnjaju na izbornu krađu.

„Ne podržavamo nikakvu nasilnu reakciju. Baš nikakvu“, poručio je.

Ipak, među mladima koji učestvuju u protestima raste uvjerenje da bi nakon glasanja mogli ponovo izaći na ulice.

Dvadesettrogodišnja studentica koju je novinar The Timesa sreo na protestu na Konjarniku rekla je da ne namjerava ostati kod kuće na izborni dan.

„Vučić će ukrasti svaki glas koji bude mogao. U nedjelju ću ili slaviti ili se boriti“, izjavila je.

Britanski list zaključuje da Srbija do izbora dolazi u atmosferi duboke političke polarizacije, uz strahovanja da bi spor oko izbornih rezultata mogao izazvati novu političku i sigurnosnu krizu.