MOŽE LI ČOVJEK ŽIVJETI DUŽE OD 125 GODINA: Izjava ruskog akademika nije konačan naučni odgovor

Ruski akademik Sergej Lukjanov izjavio je da maksimalni ljudski životni vijek ostaje u rasponu od 122 do 125 godina. Iako najduži potvrđeni život iznosi 122 godine i 164 dana, naučna istraživanja nisu konačno utvrdila da je taj raspon nepremostiva biološka granica.

Prema izvještaju RBC-a, Lukjanov, rektor medicinskog univerziteta Pirogov i član Ruske akademije nauka, govorio je na festivalu „Nauka 0+“.

U njegovom izlaganju, kako ga prenosi taj medij, navedeno je da se krajnja starosna granica nije promijenila ni tokom posljednjih hiljadu godina. Međutim, uz tu tvrdnju nisu predstavljeni historijski podaci koji bi je potkrijepili.

Rekord nije isto što i granica

Guinness World Records kao najduži potpuno potvrđeni ljudski život priznaje život Francuskinje Jeanne Calment.

Rođena je 21. februara 1875., a preminula 4. augusta 1997. godine, u dobi od 122 godine i 164 dana.

Taj rekord pokazuje najvišu pouzdano dokumentiranu starost, ali sam po sebi ne dokazuje da čovjek nikada neće moći živjeti duže.

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature 2016. godine zaključilo je da demografski podaci snažno upućuju na prirodna ograničenja maksimalnog životnog vijeka. Drugi istraživači su 2017. osporili snagu dokaza na kojima je taj zaključak zasnovan.

Ni noviji rad objavljen u časopisu Biogerontology 2026. godine ne proglašava konačnu granicu. Autori izričito navode da njihove procjene zavise od matematičkog modela i da ih ne treba tumačiti kao definitivan biološki maksimum.

Starenje ima više povezanih uzroka

Lukjanov je, prema RBC-u, starenje objasnio biološkim programom koji određuje karakterističan životni vijek vrste i omogućava smjenu generacija. To predstavlja njegovo tumačenje.

Pregledni rad objavljen u časopisu Cell 2023. godine opisuje 12 međusobno povezanih obilježja starenja, uključujući oštećenja genoma, promjene u radu ćelija, iscrpljivanje matičnih ćelija i hroničnu upalu. Autori starenje predstavljaju kao složen proces čiji mehanizmi djeluju zajedno.

Važno je razlikovati očekivano trajanje života stanovništva od najveće zabilježene starosti pojedinca. Rast prvog ne znači automatski pomjeranje rekorda, ali ni nepromijenjen rekord nije dovoljan dokaz vječne granice.

Lukjanovljevu izjavu zato treba predstaviti kao stav u postojećoj naučnoj raspravi, a ne kao konačan odgovor na pitanje koliko dugo čovjek može živjeti.

Izvori: RBC – izvještaj o izjavi, Guinness – rekord Jeanne Calment, Nature – istraživanje iz 2016., Nature – kritika zaključka, Biogerontology – istraživanje iz 2026., Cell – mehanizmi starenja