Napadi ukrajinskih oružanih snaga na rafinerije izazvali su novu krizu s gorivom u Rusiji. Prema navodima novinske agencije Reuters, pogođeno je najmanje 30 regija. Za razliku od prethodnog vala nestašice goriva, koji je počeo krajem svibnja i trajao do sredine srpnja, trenutačna kriza posebno teško pogađa Moskvu i Moskovsku oblast, kako javljaju korisnici društvenih mreža. Lanci benzinskih postaja Gazprom Neft i Tatneft već su ograničili prodaju goriva u Moskvi, piše Deutsche Welle.
"Ne može se reći da goriva uopće nema, ali osjeća se kriza. To nije samo osobni problem i neizvjesnost u svezi s tim može li netko napustiti grad i ponovno se u njega vratiti, već i ekonomski", rekao je u intervjuu za DW Olegu Grigorenku, glavnom uredniku ruskog neovisnog internetskog portala "7x" koji je u Rusiji označen kao "strani agent". Prema riječima Grigorenka, taksisti, kurirske službe i građevinski sektor u nekoliko regija već bilježe smanjenje broja narudžbi. Razlog je, kako kaže, ovisnost mnogih lanaca opskrbe o gorivu. "Logistika privatnih građevinskih kompanija u velikoj mjeri ovisi o opskrbi gorivom", ističe Grigorenko.
I u južnoj ruskoj regiji Krasnodar, prema izvještajima regionalnih medija, stvaraju se dugi redovi na benzinskim postajama. Iz nadležnih službi može se čuti da je tu situaciju navodno izazvala velika potražnja tijekom sezone godišnjih odmora. Ipak, mnogi mještani ljetnu sezonu već opisuju kao katastrofu. "Svojom mirnom atmosferom i laganim tempom života, današnji Soči podsjeća na vrijeme prije Olimpijskih igara, kada je na cestama bilo malo automobila, a grad imao znatno manje turista i stanovnika. Ali, radi se o sljedećem: u Sočiju nema benzina", piše na Instagramu Igor Zaharčenko, agent za nekretnine, koji potječe iz ovog grada na Crnom moru.
Posljedice loše kvalitete goriva
Igor Ananskih, zamjenik predsjednika Odbora za energetiku ruske Državne dume, izjavio je za rusku medijsku kuću RTVI da će se u roku od dva do tri tjedna opskrba gorivom vjerojatno normalizirati.
Međutim, ekonomski stručnjak Nikolaj Koršenevski, koji je zbog prosvjeda protiv ruskog agresorskog rata u Ukrajini napustio Rusiju i sada živi u inozemstvu, smatra da je to malo vjerojatno. U intervjuu za DW on također ukazuje na sve lošiju kvalitetu naftnih prerađevina. Navodi da su mu poznanici slali fotografije svojih automobila na čijim se instrumentnim pločama pojavljuju upozorenja o kvarovima, što ukazuje na oštećenje motora prouzročeno lošom kvalitetom goriva. "Automobil se više ne da upaliti i mora na popravak. Od tih istih ljudi znam da postoje liste čekanja u autoservisima koje traju mjesecima, čak i u Moskvi. A zatim se mjesecima čeka i na rezervne dijelove. Očigledno, neka vozila ne podnose gorivo koje im se toči u spremnike. Naravno, rat traje i ne zna se što se točno proizvodi i u kojim se količinama miješaju sastojci u gorivo", kaže Koršenevski.
On trenutačne probleme u industriji nafte i plina smatra nagovještajem duboke krize. Kako izvještava Bloomberg, ruski izvoz nafte tijekom rata bilježi oštriji pad nego ikada ranije. Istodobno, smanjena je i proizvodnja nafte. "Rusija je 2019. godine proizvodila 11,5 milijuna barela dnevno. Danas ta brojka iznosi manje od devet milijuna. Ako se ovaj trend nastavi, a problemi u preradi nafte se pogoršaju, proizvodnja bi vjerojatno mogla pasti na osam milijuna barela. To bi stvorilo uvjete za potpunu ekonomsku i sustavnu krizu", predviđa Koršenevski. On ne vidi brzo rješenje za ove probleme i smatra da je situacija u Rusiji slična onoj u Venezueli te da je riječ o ekonomiji koju karakterizira kronični pad domaćeg bruto proizvoda.
