text size
Zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija mogle bi ponoviti iskustva uspješnih članica iz proširenja EU 2004. godine i u prvoj deceniji članstva povećaju BDP po stanovniku za od 30 do 35 posto, navodi Međunarodni monetarni fond (MMF) u analizi očekivanih ekonomskih efekata pristupanja EU.
MMF, međutim, upozorava da koristi od članstva nisu automatske. Da bi se ostvario takav rast, zemlje kandidati morat će povećati produktivnost, a tome bi, prema procjeni Fonda, trebalo da doprinesu tri međusobno povezana faktora: domaće strukturne reforme usklađene s pravnim tekovinama EU (acquis), integracija u jedinstveno tržište i finansiranje iz fondova EU. Svaki od ta tri faktora mogao bi da doprinese približno trećini ukupnog efekta.
BDP po stanovniku u sadašnjim zemljama kandidatima u prosjeku iznosi tek oko trećine nivoa u starijim članicama EU, odnosno 14 zemalja koje su pristupile Uniji prije 2004. godine. "Velike razlike postoje u kapitalnoj opremljenosti po stanovniku, koja doseže tek četvrtinu nivoa 14 starih članica EU, kao i u zaposlenosti, gdje razlika u stopama zaposlenosti u prosjeku iznosi 20 procentnih poena", navodi MMF.
Te razlike u ekonomskim pokazateljima usko su povezane s razlikama u politikama i institucijama: u oblastima kao što su efikasnost državne uprave, kontrola korupcije i vladavina prava, sadašnje zemlje kandidati ostvaruju rezultate koji su za više od trećine slabiji od zemalja 14 starijih članica EU. Iako su te razlike velike, one su uglavnom u skladu s razlikama zabilježenim u prethodnim talasima proširenja.
Ključ u rastu produktivnosti
Rast produktivnosti ključni je pokretač rasta i približavanja nivoa dohotka zemalja kandidata zemljama članicama EU, pri čemu na njega otpada oko dvije trećine ukupnog povećanja dohotka, dok preostala jedna trećina potiče od akumulacije kapitala zahvaljujući sredstvima EU. Veća produktivnost direktno povećava dohodak kroz veću proizvodnju, ali utječe i na akumulaciju kapitala i kretanja na tržištu rada.
MMF navodi da zemlje kandidati imaju velike razlike u nivou dohotka u odnosu na članice EU, što ukazuje na značajan neiskorišteni potencijal za rast i ekonomsku konvergenciju. Tokom prethodnih 25 godina, približavanje nivoa dohotka unutar EU bilo je brzo, a najveći doprinos tome dale su zemlje koje su Uniji pristupile od 2004. godine.
Nasuprot tome, zemlje Zapadnog Balkana i Moldavija ostvarile su slabije rezultate. "Da su tokom prethodne decenije rasle tempom, prilagođenim njihovom nivou dohotka koji su imale zemlje iz prethodnog talasa proširenja, njihov dohodak bio bi u prosjeku oko 16 posto veći nego što je danas", navodi se u analizi pod nazivom "Premoštavanje granica: Maksimalno iskorištavanje pristupanja EU" (Bridging Borders: Making the Most of EU Accession).
Depositphotos
MMF ističe značaj provođenja reformi i pristupa jedinstvenom tržištu EU za rast ukupne faktorske produktivnosti (TFP) i povećanje prinosa na kapital, što bi doprinijelo većim privatnim investicijama i akumulaciji kapitala. Niži troškovi finansiranja i sredstva EU dodatno bi poduprli ovaj proces kroz ulaganja i razvoj infrastrukture. Veća produktivnost i veća kapitalna opremljenost zatim se odražavaju na rast zarada, zaposlenosti i dohotka.
Veća produktivnost, zajedno s povoljnijim uslovima finansiranja i sredstvima EU, podstiče privatne investicije. Simulacije modela, zasnovane na iskustvima prethodnih pristupanja, pokazuju da je rast očekivanih prinosa zahvaljujući većoj produktivnosti glavni pokretač investicija, dok javna ulaganja u kapital finansirana sredstvima EU dodatno podstiču privatne investicije.
Različit tempo napretka
Zaključno s junom 2026. godine, Crna Gora je otvorila 33 pregovaračka poglavlja pravnih tekovina EU (acquis), a privremeno zatvorila 16, pri čemu vlasti očekuju da će do kraja 2026. godine zatvoriti sva poglavlja. Albanija je također otvorila 33 poglavlja i ima za cilj pregovore o pristupanju završiti do kraja 2027. godine.
Srbija je otvorila 22 poglavlja, od kojih je privremeno zatvorila dva, iako od 2021. godine nije otvoreno nijedno novo poglavlje.
Moldavija je otvorila sedam poglavlja.
Sjeverna Makedonija završila je skrining, odnosno analitički pregled usklađenosti s pravnim tekovinama EU, prije početka pregovora, ali pregovori još nisu formalno otvoreni.
Evropska komisija saglasila se s otvaranjem pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom, iako proces skrininga još nije počeo.
Priliv kapitala i povoljniji uslovi finansiranja dodatno pojačavaju efekte na investicije i dohodak. Istovremeno, veliki priliv kapitala može povećati rizik od pregrijavanja ekonomije, što ukazuje na potrebu za odgovornom monetarnom i makrofinansijskom politikom.