Misteriozni trougao na Pagu: Da li je tu sletio NLO? (VIDEO)

Sve je počelo 9. maja 1999. godine, kada je geodeta Zdenko Grbavac, tokom mjerenja terena za planirani kamenolom na području Tustog čela, oko pet kilometara istočno od Novalje, primijetio nešto što se jasno razlikovalo od okolnog kamenjara.

Pred njim se nalazila svjetlija površina u obliku trougla, sa stranicama dugim približno 32, 32 i 22 metra. Površina od oko 500 kvadratnih metara ubrzo je postala poznata kao Paški trougao, a priča o njegovom porijeklu prerasla je u jednu od najneobičnijih misterija hrvatskog Jadrana.

Posebno je zanimljivo to što se ova formacija, zbog razlike u boji kamenja, može uočiti iz vazduha. Ipak, nije riječ o dubokom otisku u stijeni, kako se ponekad predstavlja, već prvenstveno o dijelu kamenjara koji se izgledom razlikuje od svoje okoline.

Priča o mogućem slijetanju vanzemaljske letjelice nije nastala samo zbog neobičnog oblika kamenja.

Naime, dvije godine prije otkrića Paškog trougla, 1997. godine, na ovom području zabilježene su prijave neobičnih svjetala na nebu.

Kako je ranije izvijestio HRT, policijski službenici s različitih lokacija prijavljivali su opažanje neidentifikovanog svjetlećeg objekta.

Kada je 1999. otkriven trougao na kamenjaru, pojedinci su ta dva događaja počeli povezivati, pretpostavljajući da bi svjetlija površina mogla biti mjesto na kojem je sletjela nepoznata letjelica.

Međutim, između prijavljenih opažanja iz 1997. i otkrića trougla dvije godine kasnije nije utvrđena nikakva fizička povezanost.

Uprkos tome, priča je privukla pažnju javnosti, a Paški trougao postao je mjesto koje su počeli obilaziti znatiželjnici, turisti i ljubitelji neobjašnjenih pojava.

Jedna od najzanimljivijih tvrdnji vezanih za Paški trougao odnosi se na neobična svojstva kamenja unutar njegovih granica.

Godinama se, naime, ponavlja priča da kamenje iz trougla pod ultraljubičastim svjetlom pokazuje crvenkast sjaj.

Pojedini zagovornici teorije o vanzemaljcima tvrdili su da bi to moglo značiti da je kamenje nekada bilo izloženo izuzetno visokim temperaturama, kakve bi, prema njihovom tumačenju, mogla proizvesti letjelica prilikom slijetanja.

Pominjala se čak i mogućnost da je neobična promjena na kamenju nastala prije približno 12.000 godina.

Ove tvrdnje najčešće se povezuju sa Stjepanom Zvonarićem, dugogodišnjim istraživačem Paškog trougla i zagovornikom teorija o neidentifikovanim letećim objektima.

Ipak, kako navodi Dnevno.hr, za takve zaključke nema dostupnog objavljenog naučnog istraživanja koje bi obuhvatilo odgovarajuće analize uzoraka, poređenje s okolnim kamenjem i pouzdano utvrđivanje starosti navodnih promjena.

Iako crvenkasti sjaj pod ultraljubičastim svjetlom zvuči misteriozno, on sam po sebi nije dokaz da je kamenje bilo izloženo ekstremnoj temperaturi.

Pag je izrazito krško ostrvo, a veliki dio njegove površine čine krečnjak i dolomit. Takve stijene tokom dugog vremenskog perioda mijenjaju izgled pod uticajem vjetra, soli, padavina i drugih prirodnih procesa.

Posebno je zanimljivo da kalcit, mineral koji je glavni sastojak krečnjaka, u određenim uslovima može prirodno pokazivati fluorescenciju, odnosno svijetliti pod ultraljubičastim zračenjem.

Prema istraživanjima Američkog geološkog zavoda, crvenkastu luminescenciju kalcita mogu izazvati mangan i drugi elementi prisutni u njegovoj strukturi.

To znači da čak ni potvrđeni crvenkasti sjaj kamenja ne bi automatski dokazivao da je na tom mjestu došlo do snažnog zagrijavanja.

Za pouzdano objašnjenje Paškog trougla bilo bi potrebno detaljno uporediti sastav i strukturu kamenja unutar trougla s uzorcima iz njegove neposredne okoline.

Takvo objavljeno, sveobuhvatno istraživanje samog lokaliteta zasad nije dostupno.

Područje Tustog čela poznato je po gotovo nestvarnom kamenitom pejzažu, koji se često opisuje kao mjesečev.

U dokumentima Grada Novalje ovo područje opisano je kao stjenovit krajolik snažno oblikovan burom i posolicom.

Takvi uslovi mogu dovesti do različitih promjena na površini stijena, uključujući njihovo raspucavanje, eroziju i promjene u izgledu kamenja.

Ipak, činjenica da postoje moguća prirodna objašnjenja ne znači da je porijeklo samog Paškog trougla naučno utvrđeno.

Nije isključena ni mogućnost da je na izgled ovog dijela kamenjara nekada uticala ljudska aktivnost, ali ni za takvo objašnjenje nema dovoljno potvrđenih podataka.

Misterija Paškog trougla s vremenom je postala i turistička priča.

Prema pisanju Jutarnjeg lista iz 2009. godine, lokalitet je samo tokom prethodne godine obišlo oko 30.000 posjetilaca.

Iste godine izgrađen je i makadamski prilaz, čime je neobična formacija postala dostupnija turistima.

Međutim, veliki broj posjetilaca znači i da se lokalitet tokom godina mijenjao, pa današnje stanje ne mora u potpunosti odgovarati onome koje je Grbavac zatekao prilikom otkrića 1999. godine.

Više od 27 godina nakon otkrića, Paški trougao i dalje izaziva interesovanje.

Neobična površina zaista postoji, prijave svjetlećih objekata iz 1997. godine dio su priče o ovom području, a tvrdnje o posebnom sjaju kamenja dodatno su podstakle nagađanja.

Ipak, nijedan od tih detalja ne predstavlja dokaz da je na Pagu ikada sletjela vanzemaljska letjelica.

Nije potvrđeno ni da je kamenje bilo izloženo ekstremnoj temperaturi, niti da je promjena na njegovoj površini nastala prije 12.000 godina.

Odgovor bi mogla dati tek ozbiljna geološka i mineraloška istraživanja samog lokaliteta.

Do tada Paški trougao ostaje neobična pojava u kamenjaru, ali i jedna od najintrigantnijih priča hrvatskog Jadrana, u kojoj se prepliću priroda, nauka i teorije o nepoznatim letjelicama.