Misija Evropskog parlamenta stiže u Srbiju: Sankcije protiv pojedinaca iz SNS režima ponovo na dnevnom redu
Predstavnici opozicionih stranaka koje bi u petak trebalo da razgovaraju sa članovima Misije Evropskog parlamenta planiraju da evroparlamentarcima ukažu na brojne zloupotrebe vlasti u Srbiji, na otvorenu represiju koju režim sprovodi nad građanima, ali i da zatraže uvođenje sankcija Evropske unije protiv odgovornih pojedinaca. Opozicionari ne žele da govore o konkretnim imenima, ali je jasno da bi se na listi našli ključni ljudi naprednjačkog režima – političari, pojedinci iz sistema sile odgovorni za prebijanje građana, ključni akteri u državnom sistemu zaduženi za izborne zloupotrebe, ali i privrednici i ljudi iz kriminalnog miljea koji su uzurpirali državu.
Sastanci u petak u Beogradu neće biti prvi na kojima se pominje uvođenje sankcija protiv pojedinaca odgovornih u Srbiji za represiju, zloupotrebe i korupciju.
Mjera predložena još u Rezoluciji EP
Naime, još u Rezoluciji usvojenoj u Evropskom parlamentu krajem oktobra prošle godine jasno je navedeno da je državni vrh odgovoran za represiju i nasilje u zemlji, kao i da je nadstrešnica Željezničke stanice u Novom Sadu, koja je ubila 16 ljudi, pala zbog korupcije i nemara nadležnih organa.
U tom kontekstu Evropski parlament je još tada predložio Evropskoj komisiji, pošto je to u njenoj nadležnosti, da razmotri sankcije protiv odgovornih pojedinaca. U tom dokumentu ime predsjednika države Aleksandra Vučića ne pominje se direktno, ali se na njegovu ulogu jasno ukazuje, dok su kao odgovorni u svojim oblastima poimence navedeni Goran Vesić i Tomislav Momirović, kada je riječ o rekonstrukciji nadstrešnice u Novom Sadu, kao i Marko Kričak u dijelu gdje se govori o represiji državnog aparata nad građanima.
Ovo pitanje je nekoliko dana pred dolazak Misije Evropskog parlamenta u Beograd aktuelizovao Radomir Lazović, kopredsjednik Zeleno-levog fronta.
On je za N1 rekao da će opozicija u narednom periodu krenuti da vrši pritisak na Evropsku komisiju kako bi donijela odluke kojima bi aktuelnoj vlasti u Srbiji bilo otežano sprovođenje represije i kriminala.
Ko bi mogao biti na listi za sankcije
Navodeći primjere različitih mjera, među kojima je i zahtjev Evropskoj narodnoj partiji (EPP) da preispita status Srpske napredne stranke i isključi je iz te organizacije, Lazović je rekao da će na sastanku tražiti i personalizovane sankcije.
„To je jedna velika mjera i mi ćemo na njoj raditi. Mi ćemo na njoj insistirati, jer mislimo da postoji individualna odgovornost, poput Ane Brnabić, Siniše Malog, Aleksandra Vučića, Marka Krička…“, poručio je Lazović.
Predstavnici ostalih opozicionih stranaka ne žele da govore o konkretnim imenima, ali potvrđuju da planiraju da pitanje sankcija aktuelizuju na najavljenim susretima sa evroparlamentarcima.
Zajedničko im je uvjerenje da su sankcije jedini način da se režim primora da prekine sa represijom i zloupotrebama, naročito jer, kako ocjenjuju, ni vrlo oštra Rezolucija Evropskog parlamenta iz oktobra, niti najstroži do sada godišnji izvještaj Evropske komisije o Srbiji, nisu dali konkretne rezultate.
Borko Stefanović, zamjenik predsjednika Stranke slobode i pravde, ističe za Nova.rs da je neophodno uvesti restriktivne mjere protiv pojedinaca u državnom aparatu „koji su nesumnjivo postupali protivzakonito prema građanima Srbije tokom mirnih protesta“.
Iako ne želi da govori o konkretnim imenima, Stefanović precizira ko bi sve trebalo da bude obuhvaćen sankcijama.
„To se odnosi i na pojedince iz kriminalnog miljea koji za vlast već 13 godina obavljaju prljave poslove nasilja nad građanima i batinaške aktivnosti tokom izbora. Svakako se odnosi i na ljude iz privrede i partije koji su uzurpirali državu, krše prava građana i sprovode represiju“, navodi on.
„Sankcije nisu protiv građana i Srbije“
Stefanović podsjeća da su predložene mjere već dio Rezolucije Evropskog parlamenta.
„Ove mjere predstavljaju važnu polugu u razotkrivanju kriminala vlasti u Srbiji i onemogućavanju da ti ljudi neometano koriste oteto bogatstvo ili da, oslanjajući se na svoju anonimnost, putuju po Evropi, odlaze u sumnjivo kupljene nekretnine i na jahte, dok u Srbiji učestvuju u kriminalu i represiji nad građanima“, ističe Stefanović.
Naglašava da restriktivne mjere „nisu i ne mogu biti protiv Srbije i njenih građana, već isključivo protiv pojedinaca iz režimskog aparata zbog nezakonitog postupanja“.
„Ovaj režim nije i nikada neće biti Srbija“, zaključuje zamjenik predsjednika SSP-a.
Evropska praksa uvođenja sankcija
Duško Lopandić, potpredsjednik stranke SRCE i dugogodišnji diplomata, podsjeća za Nova.rs da praksa uvođenja ličnih sankcija postoji decenijama. Evropska unija ih je primjenjivala protiv pojedinaca u vrijeme Slobodana Miloševića, ali i u novije vrijeme u vezi sa stanjem u Bosni i Hercegovini, kao i prema ličnostima u Rusiji i Bjelorusiji.
Dodaje da je lider stranke SRCE još tokom razgovora u Strazburu prošle jeseni predložio slične mjere protiv predstavnika režima koji su učestvovali u represiji tokom protesta, izbornim manipulacijama ili u očiglednim slučajevima korupcije.
„U međuvremenu su nešto slično primijenile i Sjedinjene Američke Države u slučaju Vulina, uključujući i najavu novog, oštrijeg zakona na ovu temu. Smatramo da je ovo najefikasniji način za aktivno uključivanje EU u rješavanje političke krize u Srbiji, koja može biti riješena tek kada se oslobodimo režima SNS-a, koji je zarobio državu i vodi jednu vrstu hibridnog rata protiv sopstvenog društva“, naglašava Lopandić.
U stranci SRCE, kako navodi, za sada ne postoji formalna lista pojedinaca za sankcionisanje, iako su u javnim istupima opozicionih predstavnika već pominjana imena odgovornih za prekomjernu upotrebu sile u policiji, kao i nadležnih iz Ministarstva za državnu upravu i Ministarstva unutrašnjih poslova koji su se bavili biračkim spiskovima.