Da li će promjena vlasti u Srbiji donijeti zaokret u politici prema Srpskoj? Šta će biti sa započetim i najavljenim projektima?
Pobjeda Studentske liste u Srbiji otvorila je upravo ova pitanja, ali i dilemu koliko su odnosi Beograda i Banjaluke vezani za političke garniture koje su trenutno na vlasti.
Od septembra 2017. do marta 2025. godine Srbija je kroz 17 donacija u Republiku Srpsku usmjerila oko 227,4 miliona KM za izgradnju i obnovu javnih i infrastrukturnih objekata. To nisu samo stavke u budžetskim tabelama. Iza tih miliona su škole, vrtići, bolnice, sportske dvorane, putevi…
Neki projekti su, doduše, obustavljeni, neka sredstva preusmjerena, a pojedine najave ostale su samo mrtvo slovo na papiru. Ipak, ne može se reći da se nije radilo i gradilo.
Ilija Srdanović, nosilac liste koja je pobijedila na izborima u Srbiji, najavio je otvaranje dijaloga sa svim zemljama regiona, uz nastavak saradnje Beograda i Banjaluke.
– Odnos Beograda i Banjaluke će nastaviti da se razvija, ali će se dijalog otvoriti i prema svim ostalim partnerima u regionu – poručio je Srdanović.
Ipak, ostaje pitanje šta će te poruke značiti u praksi. Da li će se mijenjati odnos Srbije prema Republici Srpskoj ili, možda samo, prema njenim vlastima? Jer, ne treba zanemariti epitete koje je do juče, izbornim pobjednicima u Srbiji, dodjeljivao vrh Srpske.
Nastavak saradnje
Politički analitičar Bojan Šolaja smatra da nema razloga da saradnja Srbije i Republike Srpske bude prekinuta ili značajnije usporena, s obzirom na to da je ona utemeljena na Sporazumu o specijalnim i paralelnim vezama i obuhvata oblasti koje prevazilaze dnevnu politiku.
– Postoji kontinuitet saradnje u različitim oblastima, a riječ je o stvarima koje nisu isključivo dio političkih odnosa, već se tiču i funkcionalne saradnje. Zbog toga nema razloga da ona ne bude nastavljena. Sa obje strane već su najavljeni kontinuitet i nastavak saradnje. Gotovo svi su poručili da neće biti poremećaja u međusobnim odnosima. I najave nove vlasti u Beogradu idu u pravcu izuzetno dobre saradnje sa Banjalukom, uz najave unapređenja odnosa sa zemljama regiona, uključujući Republiku Srpsku. Ne vjerujem da će biti zastoja, jer svi naglašavaju da je važno očuvati kontinuitet saradnje. S druge strane, mogli smo čuti i izjave koje se odnose na odnos Republike Srbije prema Banjaluci i Sarajevu. Srbija je i do sada nastojala da ima korektnu saradnju sa Sarajevom, ali je Sarajevo često bilo to koje je izbjegavalo takvu saradnju – kaže Šolaja.
On naglašava da se odnosi Srbije sa Banjalukom i Sarajevom ne mogu u potpunosti (identitetski) izjednačiti.
– Kada je riječ o političkim, diplomatskim i drugim odnosima, nema razloga da oni ne postoje, kao što je Beograd i ranije isticao. Međutim, odnosi koji su utemeljeni na činjenici da jedan narod živi u dvije države predstavljaju posebnu dimenziju odnosa Republike Srbije i Republike Srpske, koju Srbija ne može imati sa Sarajevom. Zato treba razgraničiti formalne diplomatske odnose i ono što je predmet međunarodne i prekogranične saradnje od onoga što pripada identitetskom momentu, odnosno nacionalnom biću srpskog naroda koji živi u dvije države. I u tom smislu saradnja će biti nastavljena, sudeći prema dosadašnjim najavama. Ne vjerujem da će doći do bilo kakvih promjena u odnosima Beograda i Banjaluke – smatra Šolaja.
Šolaja naglašava da je uvijek važno razgraničiti stvari koje pripadaju domenu politike, posebno kada govorimo o predizbornom periodu, od onoga što predstavlja suštinsku saradnju između država, regija i drugih nivoa vlasti.
-Jedno su političke poruke, a drugo je saradnja. Ne možemo očekivati da u svim zemljama svijeta na vlasti budu političke opcije koje odgovaraju svima. U svakoj državi postoji neko ko u određenom trenutku politički ne odgovara drugima, jer su im možda bliži neki drugi politički akteri. Međutim, to ne narušava mogućnost izgradnje suštinskih, ali i drugih oblika saradnje. Postoje stvari koje su u interesu naroda, bez obzira na političke odnose. Države, kada posmatraju te interese, ne bi trebalo da dozvole da saradnja bude narušena zbog postojanja političkih rivala. Jedno je predizborni period, kada se upućuju različite parole i poruke, a drugo je trenutak kada se formiraju institucije i kada je potrebno zajednički djelovati. Na kraju krajeva, i vlast i opozicija u svakoj državi imaju zajednički zadatak, a to je da država funkcioniše – rekao je on.
Projekti
Kada je riječ o započetim projektima, Šolaja smatra da nema razloga da oni budu zaustavljeni, posebno jer su pojedini već ušli u fazu realizacije i u njih je uložen novac.
– Projekti koji su započeti u Republici Srpskoj su u određenoj mjeri predstavljali i interes Republike Srbije. Kao što smo mogli čuti od aktera koji su pobijedili na izborima u Srbiji, nema najava da će se odnos prema Republici Srpskoj promijeniti. Nema razloga da se bilo šta mijenja. Bilo bi neodgovorno zaustavljati projekte u koje je već uložen novac, posebno ako su u određenoj fazi realizacije. Logično je da se nastavi njihova realizacija, kako bi se na što efikasniji način priveli kraju i kako bi se vidjeli konkretni rezultati – rekao je Šolaja.
Rukovodstvu drugačiji tretman?
Komunikolog Mladen Bubonjić, smatra da promjena vlasti u Srbiji ne mora nužno značiti i promjenu politike prema Republici Srpskoj, ali bi mogla donijeti drugačiji odnos prema njenom aktuelnom rukovodstvu.
-Treba imati u vidu da novi pobjednici u Srbiji nisu ideološki jedinstveni, pa možemo očekivati i različite pristupe unutar samih novih vlasti. Neko će možda biti bliži, a neko uzdržaniji i službeniji u odnosima sa Banjalukom. S obzirom na to da su okupljene i proevropske i konzervativne snage, moguće je očekivati nivelisan pristup. Prema vlastima u Republici Srpskoj vjerovatno neće imati isti odnos kao dosadašnja vlast, dok bi odnos prema samoj Republici Srpskoj mogao ostati gotovo identičan – smatra Bubonjić.
On smatra da bi moglo doći do provjere samih projekata, kako bi se utvrdilo ko u njima učestvuje, koji su njihovi ciljevi, kolika je njihova vrijednost i sve ostalo što je važno za procjenu njihove opravdanosti.
-Ukoliko je riječ o transparentnim projektima koji su u interesu naroda i same Republike Srpske, ne vjerujem da će doći do njihove revizije, a pogotovo ne do gašenja. S druge strane, projekti koji nisu dovoljno transparentni ili kod kojih bi se mogli uočiti određeni elementi korupcije mogli bi biti preispitani, pa čak i zaustavljeni. Ako su projekti već započeti, a zakoniti su i transparentni, ne vidim razlog zbog kojeg bi bili prekidani ili osporavani. Mislim da će se, prije svega, provjeravati njihova opravdanost i utvrđivati da li su zaista usmjereni ka razvoju Republike Srpske i dobrobiti njenih građana ili služe pojedincima koji kroz koruptivne radnje ostvaruju ličnu korist – rekao je Bubonjić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
