Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izazvao je veliku pažnju izjavama nakon završetka NATO samita, poručivši da Hrvatska neće biti dio takozvane Koalicije voljnih, koja predviđa dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, upozorivši da je riječ o "vrlo opasnoj i nesigurnoj ideji". Istakao je kako je hrvatski interes voditi samostalnu politiku unutar NATO-a te da Zagreb više ne želi "plaćati tuđe račune".
-Hrvatska pozicija je dobra, imamo izbor, i ne treba nas biti tamo gdje nas ne treba biti", rekao je Milanović, a prenose agencije.
Tramp, “najiskreniji učesnik” i “trgovac oružjem”
Govoreći dalje o ratu u Ukrajini, naglasio je da podršku treba pružati napadnutoj zemlji, ali je upozorio da se sukob ne smije dodatno širiti. Posebno je izdvojio američkog predsjednika Donalda Trumpa, ocijenivši ga "najiskrenijim učesnikom" samita jer, kako tvrdi, otvoreno zastupa američke interese.
-Nije lako u ovom sukobu ne zauzimati stranu. Moraš biti na strani onoga tko je napadnut, tko je slabiji, tko ne bi opstao ni tjedan dana bez zapadne pomoći. Preko ukrajinskih leđa se sve to slama. Međutim, u ovom formatu najiskreniji je bio Donald Tramp (Trump), on ovdje dolazi kao jedan potpuno determinirani trgovac oružjem i u tom smislu zastupa američke interese. S poštovanjem govori o Putinu, Šiu (Xi) i oni o njemu. Drugi lideri govore drugom retorikom. Hrvatska pozicija je biti lojalan i fer prema članicama NATO-a, ne raditi ništa iza leđa, što ni ne radimo, ali gledati čvrsto razvoj situacije i svoje interese – prenosi Večernji list Milanovićevu izjavu.
Nedefinirana “Koalicija voljnih”
Milanović je otkrio da su francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) i britanski premijer Keir Starmer spominjali Koaliciju voljnih, ali bez konkretnih prijedloga. Dodao je i da NATO premalo govori o diplomatskom rješenju rata, upozorivši na nuklearni potencijal Rusije i rastuće naoružavanje Srbije, za koje smatra da zahtijeva ozbiljan odgovor Saveza.
Koalicija voljnih je neformalna grupa država koje su spremne pružiti dodatnu vojnu i sigurnosnu podršku Ukrajini, uključujući mogućnost slanja snaga nakon eventualnog primirja. Inicijativu predvode Francuska i Velika Britanija, ali nije dio zvanične strukture NATO-a.
