Irfan Mirza, američki državljanin indijskog porijekla, univerzitetski profesor i dugogodišnji stručnjak Microsofta, s Bosnom i Hercegovinom povezan je još od ratnih godina. Danas, nakon višegodišnjeg istraživanja bosanskohercegovačke historije i rada na tehnologijama budućnosti, poručuje da BiH mora bolje predstaviti vlastitu priču svijetu, ali i odlučiti želi li u eri umjetne inteligencije ostati samo korisnik ili postati i kreator novih tehnologija. Mirza je za N1 govorio o svom odnosu prema Bosni i Hercegovini, istraživanju njenog porijekla i historije, ratnim narativima, ali i potencijalu umjetne inteligencije da promijeni domaću ekonomiju i zaustavi odlazak mladih.
Mirza je u Bosni i Hercegovini boravio od 1992. do 1994. godine, kada je pomagao u dopremanju humanitarne pomoći i radio s izbjeglicama.
Kaže da ni danas ne može u potpunosti objasniti šta ga je toliko snažno vezalo za BiH.
, dodaje Mirza.
Priznaje da je rat promijenio i njegov pogled na vlastiti život.
, ističe.
Mundijal pokazao koliko svijet malo zna o BiH
Mirza se osvrnuo i na nastup reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu, posebno na atmosferu koju je bh. dijaspora napravila u Seattleu.
Kaže da je tada posebno osjetio koliko sport može privući pažnju svijeta na jednu zemlju.
, kaže Mirza.
Istovremeno, smatra da BiH takve trenutke ne koristi dovoljno da svijetu objasni ko je i šta predstavlja.
, smatra Mirza.
Pitanje sina pokrenulo istraživanje historije
Mirza kaže da ga je pitanje njegovog tada petogodišnjeg sina o porijeklu porodice navelo da počne detaljnije istraživati historiju Bosne i Hercegovine.
S očeve strane, kaže, mogao je pratiti porodično porijeklo stoljećima unazad, dok je s majčine, bosanskohercegovačke strane, došao tek do perioda oko Prvog svjetskog rata.
, kaže Mirza.
U istraživanju je, navodi, naišao na radove iz oblasti genetike, antropologije i arheologije, među kojima i istraživanja Damira Marjanovića.
Kaže da su ga upravo razlike između pojedinih historijskih interpretacija i genetičkih istraživanja navele da nastavi dublje istraživati.
, kaže Mirza.
Prema njegovom tumačenju istraživanja kojima se bavio, stanovništvo ovog područja ima veoma dubok historijski kontinuitet.
, smatra Mirza.
"Historija se često koristi za političke ciljeve"
Mirza smatra da rasprave o historijskom porijeklu stanovništva BiH često izlaze iz naučnog okvira i postaju dio političkih narativa.
, kaže.
Govoreći o ratovima devedesetih i genocidu, Mirza je upozorio i na pokušaje revizionizma i izjednačavanja odgovornosti.
Naglašava da pojedinačni zločini moraju biti priznati i procesuirani, ali da se, prema njegovom stavu, ne može sve historijske događaje predstavljati kao jednako odgovorne na svim stranama.
Istovremeno, kaže da Bosna i Hercegovina mora sačuvati sjećanje na prošlost, ali se ne može zaustaviti samo na njoj.
, pita Mirza.
"BiH je na raskrsnici kada je riječ o umjetnoj inteligenciji"
Budućnost Bosne i Hercegovine Mirza posebno povezuje s razvojem umjetne inteligencije.
Prema podacima koje je iznio tokom razgovora, veliki dio evropskih kompanija već koristi AI, dok je taj procenat u Bosni i Hercegovini znatno niži.
, navodi Mirza.
Naglašava da umjetna inteligencija nije prolazni tehnološki trend.
, kaže.
Bosna i Hercegovina je, prema njegovoj ocjeni, sada pred izborom.
, ističe Mirza.
"Tehnologija je prilika da se zaustavi odlazak mladih"
Mirza smatra da razvoj novih tehnologija može biti i jedan od odgovora na problem odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine.
Promjene na tržištu rada poredi s ranijim industrijskim revolucijama.
, objašnjava.
Navodi primjer IT sektora, u kojem pojedine zadatke koje su ranije obavljali programeri danas umjetna inteligencija može napraviti mnogo brže.
Ali to, prema njegovom mišljenju, ne mora značiti nestanak prilika.
, kaže Mirza.
Upravo tu vidi moguću priliku za BiH.
, smatra.
"Nije važno gdje je centar, već gdje nastaje inovacija"
Mirza je kao primjer naveo razvoj Silicijske doline, podsjećajući da ni ona nekada nije bila globalni tehnološki centar.
Poenta tog primjera, kaže, nije da će Bosna i Hercegovina postati nova Silicijska dolina, nego da se inovacijski centri mogu stvarati tamo gdje postoje znanje, ljudi i spremnost da se nove tehnologije prihvate.
, kaže Mirza.
Internet je, dodaje, promijenio i samu geografiju poslovanja.
, zaključuje Irfan Mirza.
