Smit je istakao potrebu za uspostavljanjem globalnih bezbjednosnih pravila, uključujući zakonsku obavezu obavještavanja "žrtve" ukoliko njen sistem ugrozi odmetnuti agent vještačke inteligencije, kao i određivanje trenutka kada bi spoljni procjenjivači trebalo da daju odobrenje za AI proizvod prije njegovog puštanja u upotrebu.
Njegovi stavovi su u suprotnosti sa mišljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa, koji smatra da bi taj sektor trebalo sam da se reguliše kako američke kompanije ne bi izgubile trku sa kineskim rivalima.
Zahtjevi za donošenje zakona i pravila koji bi kontrolisali vještačku inteligenciju pojačali su se nakon što su stručnjaci iz te oblasti izrazili uvjerenje da ova tehnologija predstavlja pretnju po čovečanstvo.
Čelnici američkih giganata u ovoj oblasti, kao što su kompanije Antropik, OpenAI i Google DeepMind, podržali su ideju o usporavanju razvoja vještačke inteligencije, ali se Tramp tome protivio.
Smit je vještačku inteligenciju opisao i kao "alat" i kao "oružje" koje hitno treba da bude regulisano.
On je ukazao da su kompanijama potrebne "kočnice za hitne slučajeve", u industriji poznate kao prekidači za hitno zaustavljanje, kako bi se stopirao ili usporio rad vještačke inteligencije ukoliko bi ona na neki način izmakla kontroli.
Prema riječima Smita, takođe bi trebalo uvesti zakonsku obavezu da kompanije sastavljaju "izvještaje o incidentima" i obavještavaju one koji su time pogođeni ako se tehnologija otrgne kontroli.