Megaprojekat od 1,6 milijardi KM: BiH bi mogla dobiti novu međunarodnu prugu dugu 169 kilometara

Bosna i Hercegovina i Crna Gora ponovo razmatraju mogućnost izgradnje nove međunarodne željezničke pruge koja bi povezala dvije države, a ujedno otvorila potpuno novi saobraćajni pravac između Hercegovine, Podgorice i crnogorske luke Bar.

Riječ je o projektu o kojem se govori već gotovo dvije decenije, a čija je vrijednost prema ranijim studijama procijenjena na oko 810 miliona eura, odnosno približno 1,6 milijardi KM. Ipak, riječ je o ranijoj procjeni koja ne odražava nužno današnje troškove gradnje, piše BiznisInfo.ba.

Mogućnost razvoja željezničkog koridora Čapljina – Nikšić – Podgorica ponovo je bila tema razgovora na visokom nivou.

Novi sastanak u Podgorici

Vršilac dužnosti izvršnog direktora za poslove razvoja i investicija Željeznica FBiH Anel Topalović održao je 14. oktobra u Podgorici sastanak s ministrom saobraćaja Crne Gore Radošem Zečevićem i gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem.

Sastanak je održan u okviru konferencije "Klimatski otporna urbana mobilnost SUMP 3.0: od nacionalnih politika do lokalne implementacije".

U fokusu razgovora bila je mogućnost razvoja željezničkog koridora Čapljina – Nikšić – Podgorica, koji se razmatra u kontekstu proširene transevropske transportne mreže Evropske unije, poznate kao TEN-T.

Razgovarano je o mogućnostima zajedničkog djelovanja na pripremi i razvoju projekta, njegovom značaju za regionalnu saradnju te usklađivanju s evropskim transportnim politikama. Iz Željeznica FBiH poručili su da je za realizaciju ovakvih projekata ključna saradnja institucija, upravitelja željezničke infrastrukture i lokalnih zajednica.

Iako zasad nisu predstavljeni konkretni rokovi, finansijska konstrukcija niti plan početka radova, novi razgovori pokazuju da se mogućnost uspostavljanja ove željezničke veze ponovo razmatra.

Pruga bi prolazila kroz Trebinje i Bileću

Riječ je o infrastrukturnom projektu koji bi mogao značajno promijeniti saobraćajnu povezanost južnog dijela Bosne i Hercegovine. Prema ranije razmatranim projektnim rješenjima, nova pruga povezivala bi Čapljinu, Trebinje, Bileću i Nikšić, odakle već postoji željeznička veza prema Podgorici.

Time bi Hercegovina dobila potpuno novu međunarodnu željezničku vezu, a BiH direktan željeznički pravac prema Crnoj Gori. Posebno je zanimljivo da je projekt predviđen i u zvaničnim strateškim dokumentima Federacije BiH, u kojima se spominje izgradnja pruge Čapljina – Trebinje – Bileća – Nikšić.

Nova pruga imala bi značaj i za teretni saobraćaj, jer bi omogućila alternativni željeznički pristup luci Bar, jednoj od najvažnijih pomorskih luka u ovom dijelu Jadrana. Za privredu Bosne i Hercegovine to bi potencijalno značilo dodatne mogućnosti transporta robe, posebno za kompanije koje posluju na međunarodnim tržištima.

Projekt vrijedan gotovo 1,6 milijardi KM

Ono što ovaj projekt čini posebno zanimljivim jeste činjenica da su za njegovu realizaciju već ranije izrađivane ozbiljne studije. Još 2011. godine predstavljena je preliminarna studija izvodljivosti pruge Čapljina – Trebinje – Nikšić, koju je izradila španska kompanija INOCSA Ingenieria.

Studija je razmatrala tri različita scenarija izgradnje. Najskuplja varijanta, koja je podrazumijevala dvokolosiječnu prugu, procijenjena je na približno 1,45 milijardi eura.

Druga varijanta, s jednim kolosijekom, ali infrastrukturnim objektima projektovanim za dva kolosijeka, procijenjena je na oko 1,09 milijardi eura. Treća, ekonomski najpovoljnija varijanta, podrazumijevala je izgradnju jednokolosiječne pruge, uz procijenjenu vrijednost od 809,7 miliona eura.

Prema tadašnjim procjenama, ukupna dužina nove pruge iznosila bi približno 169 kilometara. Treba naglasiti da su ove procjene stare oko 15 godina. Zbog rasta cijena građevinskog materijala, radova i drugih troškova, eventualna današnja vrijednost investicije morala bi biti utvrđena novom studijom.

Ideja postoji gotovo dvije decenije

Pripreme za ovaj projekt počele su znatno ranije. Još u martu 2008. godine u Sarajevu je potpisan memorandum o pripremi projektne dokumentacije za željezničku prugu Čapljina – Trebinje – Nikšić.

Evropska unija tada je finansirala izradu preliminarne studije izvodljivosti sa 510.000 eura. Projekt je razmatran i u okviru razvoja jadransko-jonskog željezničkog koridora, koji bi dugoročno trebao poboljšati povezanost zemalja jugoistočne Evrope.

Međutim, uprkos izrađenim studijama i višegodišnjim razgovorima, do realizacije nije došlo. Jedan od najvećih izazova svakako je zahtjevna konfiguracija terena kroz Hercegovinu i Crnu Goru, koja bi podrazumijevala izgradnju složene željezničke infrastrukture, uključujući brojne tunele i mostove.

Važna uloga evropske transportne mreže

Novi značaj ovom projektu daje njegovo razmatranje u kontekstu proširene TEN-T mreže Evropske unije. Riječ je o evropskoj transportnoj mreži koja obuhvata strateške cestovne, željezničke, pomorske i druge saobraćajne pravce.

Uključivanje određenog koridora u ovu mrežu može biti važno za njegovo dugoročno planiranje, usklađivanje s evropskim standardima i pristup potencijalnim izvorima finansiranja.

Ipak, samo uključivanje u TEN-T mrežu ne znači automatski da je izgradnja odobrena ili da su osigurana sredstva. Za eventualnu realizaciju pruge Čapljina – Nikšić bili bi potrebni dodatna projektna dokumentacija, ažurirane studije izvodljivosti, međudržavni dogovori i zatvaranje finansijske konstrukcije.

Nova prilika za Hercegovinu

Ukoliko bi projekt jednog dana bio realizovan, njegov značaj ne bi se ograničio samo na povezivanje Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Pruga bi otvorila mogućnost povezivanja postojećih željezničkih pravaca u BiH s crnogorskom mrežom, čime bi nastao dodatni međunarodni koridor prema Jadranu.

Poseban značaj mogla bi imati za Trebinje i Bileću, koji bi dobili novu željezničku infrastrukturu i potencijalno bolje uslove za razvoj privrede, logistike i turizma. Za Bosnu i Hercegovinu važna bi bila i mogućnost povezivanja s lukom Bar, kao alternativnim pravcem za međunarodni transport robe.

Novi sastanak u Podgorici zasad predstavlja korak u obnovi razgovora o projektu, a ne odluku o njegovoj izgradnji. Ipak, činjenica da se o pruzi ponovo razgovara na institucionalnom nivou, uz povezivanje s evropskim transportnim politikama, pokazuje da ovaj gotovo zaboravljeni infrastrukturni projekt i dalje ima mjesto u dugoročnim planovima regionalnog saobraćajnog povezivanja.