Iako su skeneri predstavljeni kao vrhunska zaštita, postavlja se i pitanje bezbjednosti računarskog sistema u CIK-u, gdje se slivaju glasovi elektronskim putem.
Iako nemaju ranijeg iskustva u primjeni novih tehnologija, tvrde da je proces glasanja jednostavan i da su spremni za izborni dan.
Osnovna boja glasačkih listića je crna, kao da iz CIK opisiju situaciju u BiH. Druga zavisi od nivoa vlasti koji se bira.
Narodna skupština nijansirana je smeđom, dok je listić za predsjednika i potpredsjednika Srpske u crno-žutoj kombinaciji.
Sve je ispisano u trojezičnoj varijanti, ćirilicom i latinicom. Glasa se popunjavanjem kružića, iksiranje odlazi u istoriju.
- Svaki birač označi političkog subjekta za kojeg će glasati, popunjavanjem kružića ispred imene tog subjekta. Može da glasa za najviše tri kandidata tog političkog subjekta, da zaokuruži kružiće brojeve pod kojima su ti kandidati. Vrlo jednostavno - navodi Јovan Kalaba, predsjednik CIK BiH.
Listić za parlamente svih nivoa vlasti sastoji se iz tri dijela. Dio A sadrži naziv političkih subjekata i brojeve kandidata od 1 do maksimalno 40, Dio B koji se nalazi na poleđini Dijela A je uputstvo za glasanje i način skeniranja i oba dijela idu u skener i Dio C: kandidatska lista. Kada nekako završite glasanje ispunjavanjem kružića, listić ubacujete u skener i čekate dalje upute, jednostavnije ne može biti.
- Јa sam siguran da ovaj način glasanja koji se značajno razlikuje u odnosu na ono što su građani navikli, da će dovesti do pojave velikog broja nevažećih listića. Ovaj sistem je poluzatvorena lista. Dosadašnja metodologija glasanja, gdje se glasalo ispisivanjem krstića u kvadratić, a sada bojenje kružića potpuno će dovesti do konfuzije građana - rekao je Miroslav Vujičić, poslanik u Predstavničkom domu PSD BiH.
