Ovih dana je u fokusu bosanskohercegovačke javnosti uznemirujući, degutantan video, objavljen na profilu izvjesne platforme Zefaaf na Instagramu. U videu gledamo muškarca ispred kultnog kafića Divan u Sarajevu. On na arapskom jeziku poziva u „kafić za šerijatsko upoznavanje mladića i djevojaka“, navodeći kako djevojke većinom nose hidžab, dolaze tu da upoznaju nekoga za brak i traže nizak mehr, vjenčani dar i imovina koji, po šerijatskom pravu, suprug daje ili se obavezuje dati i koji pripada isključivo njoj, piše Odgovor.ba.
O ovome pričam. Zašto nije došao da nam nudi arapkinje već došao da naše žene, i što je najgore maloljetne djevojke, Arapima nudi ko da su junice? Ovo treba hitno udaljiti iz BiH uz zabranu prelaska granice. Jedini odvratniji su lokalci koji bi prodali mater za rijale. https://t.co/1fkpNhshJk
— Drnišlija (@drnislija) November 4, 2026
Javnost potom otkriva još uznemirujućeg sadržaja na profilima ove platforme. U drugim snimcima vide se isti muškarac, imena Tarek bin Zahw. Ponovo govori na arapskom, ističe da Bošnjakinje, muslimanke, odlaze na studije u Sarajevo prvenstveno radi pronalaska supruga, da traže jako nizak mehr, a da su pritom „bijele“, imaju plave oči i vode „čedan život“.
Ko je Tarek bin Zahw?
Na njegovom profilu na mreži LinkedIn stoji prefiks „dr.“, iako o njegovom obrazovanju na profilu ništa nije navedeno. Jedino što nam njegov profil govori jeste da je „CEO i osnivač“ platforme Zefaaf, koja je „osmišljena da omogući ozbiljne bračne veze zasnovane na zajedničkim vrijednostima, u sigurnom okruženju punom poštovanja, namijenjena korisnicima iz različitih zemalja i kultura“.
Sjedište platforme je u Amsterdamu, a kako Bin Zahw navodi da je globalno orijentisana, i kako se u posljednje vrijeme dosta kreće po Bosni i Hercegovini, njegove namjere su postale očigledne. Naša javnost, dakle, za ovu platformu i njezino djelovanje saznaje tek nakon spomenutog problematičnog videa.
Uprava ugostiteljskog objekta Divan se oglasila na društvenim mrežama, ograđujući se od tvrdnji iznesenih u videu. Istakli su da su video prijavili nadležnim institucijama, a njegovim kreatorima trajno zabranili pristup objektu.
Slučaj je podigao veliku prašinu primarno među muslimanima u Bosni i Hercegovini, jer ovaj kafić nije samo nezaobilazna turistička lokacija nego i oaza za učenike i učenice obližnje Gazi Husrev-begove medrese, ali i studente i studentice. U oba slučaja su to jako mlade, stoga ranjive osobe, pa zbog toga nije ni čudno što je javnost burno reagovala.
Da li je ova cijela priča pravno čista – o čemu se također raspravlja – i hoće li izvjesni Bin Zahw osjetiti posljedice svog bahatog nastupa, još je rano tvrditi. Međutim, ne trebamo se zadovoljiti ljutnjom i snebivanjem, nego proniknuti dublje u njene uzroke i rasvijetliti šta nam ona govori o percepciji bosanskih muslimana (i još važnije – muslimanki).

Foto: Zefaaf.net
Bijeli muslimani, kako kad, kako kome
Intersekcionalnost rasnog i vjerskog identiteta bosanskohercegovačkih muslimana je kompleksna i nedovoljno istražena tema. Ove dvije dimenzije naših identiteta često se posmatraju izolirano i pojedinačno, shodno onome što posmatrač želi od nas.
Kada smo migranti u Evropskoj uniji, tada je naša bjelina prednost u odnosu na druge, manje poželjne migrante, a ako smo vidljivo muslimani u islamofobnom okruženju, ona često postaje zanemariva. Često smo udžbenički primjer „bijelih muslimana“, a povremeno znamo i sami sebi zadati rasistički autogol kada insistiramo na toj bjelini kao faktoru superiornosti nad ostalim muslimanima.
Kada ovim dvjema dimenzijama dodamo i rod, 3D slika je još složenija. Bošnjakinje su često ranjivije i direktnije izložene islamofobiji, pogotovo ako nose hidžab, jer je tada njihova vjerska opredijeljenost neposredno vidljiva. Međutim, kako ova intersekcionalnost određuje njihov položaj iz drugog pravca, kada ih gledaju nebijeli muslimani? Njihova rasa tada postaje neželjena prednost i, nažalost, fetiš.
U jednom od videa na spomenutoj platformi, ističe se da Bošnjakinje imaju „plave oči, dakle evropski izgled“ i da vode „čedan život“. Ove tvrdnje su popraćene videom plavookih pokrivenih djevojaka koje je generirala vještačka inteligencija. Čista i nedvosmislena fetišizacija.
Screenshot