Mala ulaganja, velika zarada: Ova biljka sve više osvaja poljoprivrednike
Dodatna prednost je to što je proizvodnja ove kulture prihvatljiva i za mala porodična gazdinstva i za velika komercijalna imanja, uz relativno niska početna ulaganja i visok prinos.
Ukoliko razmišljate o razvoju biznisa, ozbiljno uzmite u obzir i evropske fondove i programe za ruralni razvoj. Finansijske podrške odnose se uglavnom na podizanje zasada, nabavku opreme i izgradnju sušara ili destilerija, čime se povećava profit i otvara put ka izvoznom tržištu.
Uzgajanje nane u Srbiji počelo je naglo da cvjeta jer je ova biljka postala tražena i to ne samo u Evropi. Za većinu ratara, ova kultura postala je ozbiljan izvor dobrog prihoda, uz nevelika ulaganja, prenose mediji.
Navodi se da kilogram suve nane na tržištu dostiže cijenu od 4 do 5 evra, a hektar može dati i do 1.500 kilograma suvog lista. Računica je jasna, prihod od hektara nane kreće se između 6.000 i 7.000 evra.
Troškovi ulaganja u podizanje i održavanje zasada iznose oko 2.000 evra (sadni materijal, radna snaga, navodnjavanje i sušenje), što znači da poljoprivrednik može da računa na čistu zaradu i do 5.000 evra po hektaru.
Najveća prednost proizvodnje nane jeste stalna potražnja. Farmaceutska i prehrambena industrija koriste je u ogromnim količinama: od čajeva, sirupa i eteričnih ulja, do bombona, sokova i kozmetike. Organska nana je posebno tražena na izvoznim tržištima, gdje cijena ide i 30 odsto više.
Proizvođači ističu da je otkup praktično zagarantovan, jer otkupljivači često dolaze i na imanje, a oni koji imaju sopstvenu sušaru ili destileriju ulja ostvaruju i dodatnu zaradu.
Za gajenje nane nije potrebna skupa mehanizacija, pa se u posao mogu upustiti i mala porodična gazdinstva. Sadnice se sade na proljeće, a već iste godine moguće je brati list.
Stručnjaci savjetuju da se posebna pažnja mora obratiti na navodnjavanje i pravovremenu žetvu, jer od toga zavisi i kvalitet i količina suvog lista, a samim tim i cijena.
(Kurir)