Iako se posljednjih godina širom svijeta bilježi veliki uspon desnice, ova nedjelja pokazala je da se taj trend može zaustaviti.
U Evropi je do promjene došlo u najvećoj zemlji zapadnog Balkana – Srbiji – gdje je autokratski desničarski lider Aleksandar Vučić nakon 14 godina izgubio vlast, dok je u najvećoj zemlji Latinske Amerike – Brazilu – ljevičarski predsjednik Lula da Silva zadržao vlast, porazivši desničarskog rivala Flávija Bolsonara.
Vučićev pad probudio je velike nade ne samo u Srbiji nego i širom Balkana. Dok se građani Srbije nadaju da će se pobjednička Studentska lista obračunati s koruptivno-kriminalnim naslijeđem Vučićevog režima, u ostatku Balkana nadaju se da će nova Srbija odustati od svojih hegemonističkih težnji, koje su devedesetih godina dovele do četiri (post)jugoslavenska rata i koje su sve do ove nedjelje zagorčavale život u više susjednih država, uključujući i Hrvatsku.
Podsjetimo, Vučić je svojom politikom „srpskog sveta“, koja se naslanja na zloglasni Memorandum SANU-a iz 1986. godine, godinama destabilizirao Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo. Podržavao je tamošnje srpske i prosrpske političke opcije koje su prijetile separatizmom u BiH, ometale evropske integracije Crne Gore i odbijale priznati novu državno-pravnu realnost na Kosovu. Vučićevi odnosi s Hrvatskom također su uvijek bili na rubu incidenta, piše Slobodna Dalmacija.
Zato ne čudi što su se nedjeljni izbori u Srbiji s velikom pažnjom pratili širom Balkana i što je velika većina građana tih država potajno navijala za Studentsku listu, nadajući se novoj eri stabilnosti u regiji.
Nije sve idealno
Ne čudi ni to što su među prvim čestitkama pobjedničkoj Studentskoj listi iz inozemstva stigle one iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Iz Crne Gore oglasio se premijer Jakov Milatović, koji je izrazio nadu da će Vučićev odlazak dovesti do poboljšanja odnosa između Podgorice i Beograda.
„Uvjeren sam da će ovaj izborni rezultat otvoriti novo poglavlje u odnosima Crne Gore i Republike Srbije, zasnovano na prijateljstvu, iskrenom dijalogu i posvećenosti zajedničkoj evropskoj budućnosti“, naveo je Milatović.
Iz Bosne i Hercegovine studentima je među prvima čestitao predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić, istaknuvši da su studenti u Srbiji „napravili nemoguće“ jer su na miran i civiliziran način svrgnuli s vlasti diktatora Vučića.
„Na tome im treba čestitati. Nadam se da će iskoristiti priliku i istinski se odmaknuti od hegemonističke politike prema susjedima koju su vodili Vučić i njegovi prethodnici“, poručio je Efendić.
Ipak, očekivanja balkanskih susjeda treba posmatrati u kontekstu koji nije idealan. Iako je predvodnik Studentske liste, novosadski kardiolog Ilija Srdanović, uoči izbora izjavio da Vučićeva vlast doprinosi pogoršanju odnosa Srbije s Hrvatskom i drugim susjednim zemljama te najavio jačanje dobrosusjedskih veza, činjenica je da su u pojedinim dijelovima ideološki raznolikog studentskog pokreta prisutni i narativi koji se suštinski ne razlikuju od Vučićeve politike – od veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića do imperijalističkih stavova prema Kosovu.
