Hrvatske vojne i policijske snage su 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast zapadna Slavonija koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija, navodi Linta u saopštenju, dodajući da su tokom i poslije zločinačke akcije "Bljesak" ubijene ili nestale 283 osobe, od kojih čak 114 civila, to jest, žena, djece i starijih lica preko 60 godina.
"Zarobljeno je oko 1.500 krajiških boraca, od kojih su mnogi svirepo mučeni. Veliki broj zarobljenih Srba je osuđen na dugogodišnje kazne zatvora za navodne ratne zločine bez konkretnih dokaza već na osnovu lažnih izjava i pretpostavki", ističe Linta, saopštio je Savez Srba iz regiona.
Kako Linta ukazuje, važno je istaći da je većina Srba iz Zapadne Slavonije proterana do kraja 1991. godine.
"U ljeto, jesen i zimu 1991. godine u zločinačkim akcijama hrvatskih paravojnih i policijskih snaga 'Otkos', 'Orkan' i 'Papuk 91', kao i prije pomenutih akcija, sa oko 80 odsto područja Zapadne Slavonije protjerano je više od 70.000 Srba a stradalo je oko 2.000 Srba. Tada je popaljeno, opljačkano i minirano oko 200 srpskih sela", navodi on.
Linta naglašava da za masovne i planske zločine nad Srbima u Zapadnoj Slavoniji od 1991. do 1995. godine niko nije odgovarao.
To je, kako ukazuje, jedan od mnogih primjera da hrvatsko pravosuđe nije profesionalno i nezavisno već ima za cilj da opravda lažni mit hrvatske države, to jest, mit o Domovinskom ratu prema kome su Srbi tobože zločinci i agresori, a Hrvati tobože branioci i žrtve.
"Krajnje je vrijeme da Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu pokrene istrage i podigne optužnice protiv pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih snaga koji su počinili masovne i brutalne zločine protiv ratnih zarobljenika i civila srpske nacionalnosti na području Zapadne Slavonije i šire", poručuje Linta.
Kako zaključuje, Srbija treba da pokrene aktivnu borbu za istinu o masovnom stradanju srpskog naroda tokom devedestih godina prošlog vijeka, a jedan od načina jeste da osnuje posebnu državnu instituciju, to jest, Memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije u kome bi svakodnevno radili istoričari i stručnjaci raznih drugih znanja i sposobnosti, prenosi Tanjug.
