Liberija je pristala da u narednih godinu dana prihvati do 1.200 deportovanih državljana trećih zemalja iz Sjedinjenih Američkih Država, a prva grupa od 20 osoba trebala bi stići već u četvrtak.
Vlasti ove zapadnoafričke zemlje saopćile su u utorak da je riječ o jednom od najvećih aranžmana ove vrste u okviru šire politike administracije američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) usmjerene na pooštravanje imigracione politike.
Niz sporazuma
Ministar informisanja Džerolinkmek Piah (Jerolinmek Piah) kazao je da će među deportovanima biti državljani afričkih zemalja, ali i osobe iz Sjeverne i Južne Amerike te s Kariba.
Prema navodima zagovornika prava migranata, administracija Donalda Trampa kroz niz sporazuma, koji su često sklapani u tajnosti, deportovala je hiljade ljudi u gotovo dvije desetine zemalja koje nisu njihove matične države. Oko deset takvih zemalja nalazi se u Africi.
Posebno sporno pitanje predstavlja mogućnost da ovakvi aranžmani obuhvate i migrante kojima su američke imigracione sudije izdale naloge da ne budu vraćeni u njihove matične zemlje zbog zabrinutosti za njihovu sigurnost. Liberijski ministar nije precizirao da li među osobama koje će stići u Liberiju ima i onih koje imaju takvu zaštitu.
Ministar pravde Liberije Natu Osvald Tve (Natu Oswald Tweh) izjavio je da je njegova zemlja unaprijed provjerila spisak migranata. On je rekao: "Većinom su to osobe koje su počinile imigracione prekršaje i druga djela."
Piah je naveo da će deportovani po dolasku moći zatražiti azil u Liberiji ili napustiti zemlju kada god to budu željeli. Dodao je da će Liberija od SAD-a dobiti podršku za upravljanje programom, kao i za jačanje vlastitog migracionog sistema.
Humanitaran gest
Tom prilikom poručio je: "Gest Liberije u potpunosti je humanitaran i u skladu s dugogodišnjom tradicijom zemlje."
Imigracioni advokati, međutim, upozoravaju da se deportacije u treće zemlje koriste kao svojevrsna pravna rupa kako bi se tražioci azila posredno prisilili na povratak u države iz kojih su pobjegli.
U brojnim slučajevima migranti završavaju u zemljama u kojima nikada ranije nisu boravili ili u kojima se mogu suočiti sa sigurnosnim rizicima. Zbog toga im često ostaje vrlo malo mogućnosti osim da se vrate u matične zemlje iz kojih su prethodno pobjegli.
