Kvadrat postao luksuz: Mladim parovima treba 400.000 KM, cijene obara samo kriza

Tržište nekretnina širom Bosne i Hercegovine već tri godine bilježi konstantan rast cijena, zbog čega je rješavanje stambenog pitanja za većinu građana postalo gotovo nemoguća misija.

Mladim bračnim parovima danas je za prosječan stan potrebno između 300.000 i 400.000 KM, a zvanični podaci pokazuju da su u najvećoj potražnji jedinice između 40 i 70 metara kvadratnih, prenosi Buka.

Godišnji rast cijena kretao se u rasponu od devet do čak 20 odsto. Najviša prosječna vrijednost kvadratnog metra u Federaciji BiH zabilježena je u turističkim apartmanima u Neumu, gdje su cifre dosezale do 9.000 KM, dok se u centralnim sarajevskim opštinama cijena kvadrata penjala i do 7.970 KM. Najskuplji stan u FBiH prodat je u Starom Gradu za više od 1,3 miliona KM, dok je rekordna kuća plaćena čak 1,96 miliona KM u Hadžićima.

Rekordi u Srpskoj: Jahorina i Trebinje na vrhu cjenovnika

Rast cijena nije zaobišao ni Republiku Srpsku, gdje je ukupan promet nekretnina u protekloj godini premašio prethodni bilans za oko 210 miliona KM. Najveći obim transakcija evidentiran je u Banjaluci i Bijeljini:

 Prosječna cijena: Prosječan kvadrat stana u Srpskoj iznosio je 2.567 KM, što je za oko 115 KM više u odnosu na prethodni obračunski period.

 Jahorinski rekordi: Prosjek značajno dižu ekskluzivne turističke lokacije. Na Jahorini prosječna vrijednost iznosi 4.689 KM po kvadratu, dok je pojedinačni rekord zabilježio stan od 66,8 kvadrata koji je plaćen čak 798.000 KM, odnosno skoro 12.000 KM po metru kvadratnom.

 Najskuplja kuća u Trebinju: Najviši iznos za stambenu kuću plaćen je u trebinjskom naselju Gradina, gdje je nekretnina površine 316 kvadrata sa pratećom parcelom prodata za 600.000 KM.

Investitori guraju obične kupce u dužničko ropstvo

Bankarski i finansijski stručnjak Dino Osmanbegović ističe da su na tržištu jasno profilisane dvije grupe kupaca — građani koji rješavaju sopstveno stambeno pitanje i investitori koji koriste nekretnine isključivo za čuvanje slobodnog kapitala.

„Trenutno pobjeđuju investitori koji 'parkiraju' novac u nekretnine jer kod nas ne postoji razvijeno tržište kapitala ni berza. Na tržištu cirkuliše ogromna novčana masa, uključujući sivi i crni novac, a kapital se ne može lako iznijeti van granica. Sve se sliva u kupovinu kvadrata, a cijenu takvog nekontrolisanog trenda na kraju plaćaju obični ljudi. Ukoliko mladi parovi nemaju novčanu pomoć porodice ili nasljedstvo, primorani su na ogromna dugoročna kreditna zaduženja koja nose ogroman rizik”, pojašnjava Osmanbegović.

On dodaje da parcijalne mjere poput povrata PDV-a predstavljaju paušalna rješenja koja suštinski ne mogu zaustaviti ovakav trend, jer građani moraju izdvojiti sve više mjesečnih plata za samo jedan kvadratni metar.

Cijene može oboriti samo ekonomska kriza

Prema ocjeni ovog stručnjaka, prekid vještačkog rasta i pad cijena nekretnina na Balkanu može izazvati isključivo globalna ekonomska kriza ili recesija.

Osmanbegović podsjeća na predviđanja analitičara da postoji ozbiljna šansa za izbijanje recesije usljed geopolitičkih potresa u svijetu, ali i zbog ogromnih, za sada neodrživih ulaganja u sektor vještačke inteligencije (AI bubble), uporedivši to sa krahom tehnologija s početka 2000-ih i bankrotima banaka 2008. godine. Tek kada dođe do globalnog zastoja kapitala, pada vrijednosti imovine i deflatornog pritiska, može se očekivati zamrzavanje ili pad cijena kvadrata na domaćem tržištu.