"Kuršlus" na evropskom putu: BiH pred gubitkom milijardu eura
Uz to, pod znakom pitanja je i mogućnost da zemlja iskoristi gotovo milijardu eura koje su joj na raspolaganju kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.
Posljednji značajan pomak Bosne i Hercegovine na evropskom putu zabilježen je u martu 2024. godine, kada je Evropsko vijeće dalo uslovnu saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora. Međutim, nakon tog koraka država nije ispunila ključne obaveze koje su bile preduslov za nastavak procesa.
Od Bosne i Hercegovine se očekivalo usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) te zakona o sudovima, odnosno Sudu BiH, kao i imenovanje glavnog pregovarača s Evropskom unijom. Ni jedan od tih zadataka do danas nije realiziran.
Zakoni "na čekanju"
Predloženi zakoni mjesecima stoje u državnom parlamentu, dok je rad Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine blokiran pet mjeseci od strane Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) proruskog Milorada Dodika i njegovog partnera Dragana Čovića i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Istovremeno, politički dogovor o imenovanju glavnog pregovarača nije postignut zbog insistiranja SNSD-a da tu funkciju preuzme njihov kandidat, čemu se protive vladajuće probosanske stranke, odnosno Trojka koje su raskinule koaliciju s Dodikom zbog antiustavnog djelovanja.
U takvim okolnostima Bosna i Hercegovina ulazi u novu fazu rasprava unutar institucija EU o budućnosti politike proširenja. Prema informacijama iz Brisela koje prenose regionalni mediji, postoji mogućnost da će samo Crna Gora postati članica Evropske unije prema postojećem modelu proširenja, dok određene šanse ima i Albanija, koja je blizu završetka pregovora.
Istovremeno, predstavnici evropskih institucija posljednjih dana intenzivno razgovaraju s novinarima, političarima, privrednicima i članovima akademske zajednice u Bosni i Hercegovini, upozoravajući na opasnost da se u Briselu o Bosni i Hercegovini sve manje govori kao o zemlji koja napreduje prema članstvu.
Propuštena velika prilika
"Treba biti iskren i priznati da smo mi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine koje je imalo najveću priliku u nekoliko posljednjih mandata, a nismo je iskoristili. Evropa nam se otvorila na pravi način, ponudila plan rasta i druge alate proširenja kako bismo ubrzano napredovali prema Evropskoj uniji. Osim prve godine, kada smo dobili uslovno zeleno svjetlo za pregovore, zaista ne možemo biti zadovoljni“, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.
Bosna i Hercegovina trenutno zaostaje i u povlačenju sredstava iz regionalnog fonda za Zapadni Balkan vrijednog šest milijardi eura. Iz tog paketa Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti oko 970 miliona eura kao poticaj za reforme, ali za to su potrebni konkretni projekti i prateća dokumentacija, o čemu domaće institucije još nisu postigle dogovor.
Kako se približavaju opći izbori planirani za oktobar, politička retorika postaje sve oštrija, a međusobne optužbe za blokade i stagnaciju sve glasnije.
"Ne tražimo alibi, ali je jasno ko su kočničari evropskog puta Bosne i Hercegovine. To su prije svega SNSD i Milorad Dodik, koji su se nakon dobijanja zelenog svjetla prepali jer smo prišli preblizu Evropskoj uniji i počeli su usporavati i blokirati procese", istakao je Konaković.
(Vijesti.ba)