Kulturna javnost Republike Srpske oprašta se od Vidosave Vide Grandić
BANjALUKA - Svojim radom i vizijom Vidosava Grandić oblikovala je savremenu kulturnu scenu Banjaluke i Republike Srpske, trajno ostavivši trag u razvoju muzejske, galerijske i kulturne prakse. Naš kolektiv Vam posebno zahvaljuje za sve što ste nam ostavili u nasljeđe!
Ovim riječima se kolektiv Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske oprostio od svoje bivše direktorice i jednog od osnivača Vidosave Vide Grandić, koja je preminula u 91. godini života.
Bila je prva istoričarka umjetnosti u Banjaluci kada od 1965. godine svoj profesionalni i životni put vezuje za ovaj grad gdje je, kroz rad u Umjetničkoj galeriji, današnjem Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske i Domu kulture, današnjem Kulturnom centru Banski dvor, kao dugogodišnji direktor oblikovala kulturnu scenu, institucije i generacije stvaralaca.
Rođena je u Beogradu 1934. godine, gdje je završila osnovnu školu, Gimnaziju i Filozofski fakultet, Odsjek za istoriju umjetnosti.
Od 1966. do 1971. godine radi kao kustos "Ekspoziture sarajevske Umjetničke galerije" u Banjaluci. U tom periodu priređuje više izložbi bosanskohercegovačkih i jugoslovenskih umjetnika, kao i retrospektivu s monografijom slikara Božidara Nikolića. Aktivno učestvuje u koncipiranju "Jesenjeg salona", koji iz lokalne inicijative izrasta u značajnu jugoslovensku likovnu manifestaciju. Poslije zemljotresa (1969 - 1970) učestvuje u akcijama spasavanja sakralne baštine: manastira Gomionice, franjevačkog samostana na Petrićevcu i samostana "Marija Zvijezda" u Trapistima. Istovremeno učestvuje u velikoj akciji solidarnosti jugoslovenskih i svjetskih umjetnika, zahvaljujući kojoj Banjaluka dobija više od 700 umjetničkih djela.
Od 1971. godine radi kao kustos u novoosnovanoj Banjalučkoj likovnoj galeriji, a 1973. imenovana je za direktora Umjetničke galerije Banjaluka. Period obilježava intenzivan rad na zbrinjavanju poklonjenih djela, širenje izložbenih aktivnosti i nastojanje da galerija dobije vlastiti prostor. Priprema brojne značajne izložbe, među kojima se izdvajaju retrospektive Špire Bocarića (1978), Envera Štalje (1978) i Pere Popovića (1980), sve sa pratećim monografijama.
Od 1980. do 1984. godine član je Umjetničkog savjeta Likovne kolonije "Počitelj". Kao gost francuskog Ministarstva kulture 1980. boravi u Francuskoj. Kao komesar izložbe "Jugoslovenska grafika i crtež" boravi 1981. i 1982. godine na Kipru i u Portugaliji, gdje postavlja izložbe u Larnaki, Nikoziji, Lisabonu i Evori i održava naučno-stručna predavanja. Učestvuje u izradi elaborata za sanaciju stare željezničke stanice, u kojoj je 1981. svečano otvorena nova zgrada Umjetničke galerije Banjaluka. Od 1980. do 1983. radi i kao spoljni saradnik Radio Banjaluke u emisiji "Portreti stvaralaca". Od 1982. do 2002. godine direktor je Doma kulture, kasnije Banski dvor - Kulturni centar". Zajedno sa saradnicima gradi multimedijalni centar koji Banjaluci donosi najznačajnije umjetničke programe iz svih oblasti. Godine 1990. inicira osnivanje Banjalučkog kamernog orkestra. Od 1992. godine učestvuje u obnovi svetosavskih svečanosti u Banjaluci i obnovi rada SPD "Jedinstvo".
U periodu 1992 - 1995. Dom kulture ostaje jedan od rijetkih prostora sa kontinuiranim programima. Od 1996. je član Umjetničkog savjeta Likovne kolonije "Višegrad".
Iako je 2002. godine otišla u penziju, nastavlja aktivno da djeluje u kulturnom životu Banjaluke i Republike Srpske. Radi kao stručni saradnik RTRS-a na ciklusu emisija o srpskom građanskom slikarstvu. Bila je predsjednik UO Muzeja savremene umjetnosti (2004 - 2008), predsjednik Umjetničkog savjeta kolonije "Tvrđava" Doboj (2004 - 2009), i predsjednik Umjetničkog savjeta Internacionalne kolonije partner gradova Banjaluka (2006 - 2010).
Bila je članica Međunarodnog udruženja likovnih kritičara, učesnica međunarodnih kulturnih programa i dobitnica brojnih priznanja za doprinos kulturi i umjetnosti, od kojih se posebno treba istaknuti "Zlatni grb Banjaluke" 2014. godine. Iza nje su ostali kćerka Zorana i sin Aleksandar, unuci i praunuka.
Vidosava Grandić će biti sahranjena danas (subota) 6. decembra u 12. 30 časova na gradskom groblju Vrbanja.
BIBLIOGRAFIJA
Tokom karijere objavljuje veliki broj naučno-stručnih tekstova. Autor je knjige "Špiro Bocarić - Pero Popović - Božo Nikolić u srpskom građanskom slikarstvu BiH 1900-1941" (2003), "Mihailo Rakita tri decenije stvaralaštva", "Dušan Simić: Slike" i brojne druge.
Tokom višedecenijske karijere pripremila je i priredila više od stotinu izložbi, studijskih tekstova iz oblasti likovne umjetnosti i retrospektiva domaćih i regionalnih umjetnika, među kojima su Špiro Bocarić, Pero Popović, Božo Nikolić, Enver Štaljo, Viktor Majdančić i mnogi drugi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.