Afrička svinjska kuga ponovo se snažno širi Hrvatskom, a broj potvrđenih žarišta raste. Ipak, stručnjaci procjenjuju da potrošači zasad ne trebaju strahovati od nestašice ili velikog poskupljenja svinjetine, dok se mali proizvođači nalaze u mnogo težoj situaciji, piše TPortal.
Afrička svinjska kuga (ASK) virusna je bolest koja nije opasna za ljude, ali može imati teške posljedice za domaće i divlje svinje te izazvati velike ekonomske gubitke u svinjogojstvu.
Situacija u Hrvatskoj ponovo je ozbiljna. Zaključno s 22. julom u 12 sati, od početka godine potvrđeno je 101 izbijanje ASK-a u objektima u kojima se drže svinje, dok je kod divljih svinja potvrđeno 187 slučajeva.
Na području Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije dosad je usmrćeno 3.758 svinja u okviru mjera za suzbijanje i sprečavanje daljnjeg širenja bolesti.
Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, rekao je da se zemlja u posljednje nešto više od tri godine treći put suočava s ozbiljnim problemom afričke svinjske kuge.
Za saniranje ranijih šteta i podršku svinjogojcima dosad je isplaćen 51 milion eura za približno 4.400 korisnika. Vlada najavljuje dodatno povećanje odstrela divljih svinja i intenzivniju saradnju s Hrvatskim lovačkim savezom.
"Dodatnim mjerama bit će pojačan odstrel divljih svinja i koordinacija s lovačkim savezom te će se nastaviti jačati borba protiv afričke svinjske kuge", rekao je Plenković.
Hrvatska poljoprivredna komora upozorila je da je domaće svinjogojstvo u veoma teškom položaju i da ASK predstavlja dodatni udar na sektor.
Predstavnici Komore otišli su toliko daleko da su, ako lovci ne uspiju dovoljno smanjiti broj divljih svinja koje mogu širiti virus, spomenuli i mogućnost angažovanja vojske. Za sada, međutim, nema odluke hrvatskih vlasti o takvoj intervenciji.
Potrošačima zasad ne prijeti nestašica
Zvjezdana Blažić, konsultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju, smatra da je položaj proizvođača mnogo ozbiljniji od mogućih posljedica za kupce.
Prema njenim riječima, Hrvatska je nekada imala više od milion svinja, dok se danas broj kreće oko 850.000 do 870.000 grla.
Ipak, podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je nakon prvog velikog vala bolesti ukupan fond čak porastao.
Broj svinja povećan je sa 840.268 u junu 2023. na 879.662 u junu 2026. godine, dok je broj poljoprivrednih gazdinstava koja se bave svinjogojstvom povećan sa 21.389 na 38.229.
Podaci Ministarstva poljoprivrede o svinjetini prema DZS-u: Broj živih grla svinja koji se izvoze iz Hrvatske (lijevo) i izvoz svinjskog mesa (desno)
Izvor: Screenshot / Autor: Ministarstvo poljoprivrede/DZS
Ministarstvo zato tvrdi da aktuelna epidemija zasad nije izazvala pad ukupnog svinjskog fonda.
Istovremeno, prema procjenama Ministarstva, na nivou Evropske unije postoji višak svinjskog mesa, dok se i na hrvatskom tržištu procjenjuje višak od približno 25 posto.
"Trenutno nema pokazatelja da bi zbog afričke svinjske kuge moglo doći do nestašice svinja ili svinjskog mesa", naveli su iz Ministarstva za Tportal.
Hrvatska godišnje izveze prosječno 16.258 tona živih svinja više nego što ih uveze, ali istovremeno uvozi približno 95.500 tona svinjskog mesa više nego što izvozi.
Hrvatska ne može samostalno ograničiti izvoz kao način stabilizacije tržišta jer je trgovinska politika u nadležnosti Evropske unije. Eventualne takve mjere u vanrednim okolnostima morala bi odobriti Evropska komisija.
Blažić smatra da kupci ne bi trebali očekivati ozbiljniju nestašicu ni veliki rast cijena.
Svinjetina je najjeftinije meso, a Europa ima snažnu proizvodnju
Izvor: EPA / Autor: VALDRIN XHEMAJ
"Evropa je visoko samodostatna kada je riječ o svinjskom mesu", objasnila je.
Veliki proizvođači poput Španije, Njemačke, Danske i Francuske raspolažu ogromnim proizvodnim kapacitetima. Evropske zemlje tradicionalno izvoze velike količine svinjetine, posebno prema azijskim tržištima.
Kako je Kina smanjila uvoz evropskog mesa, evropski proizvođači traže druga tržišta u Aziji i Africi, što dodatno povećava količine dostupne na evropskom tržištu.
Blažić zato ne očekuje značajnije poskupljenje svinjetine, čija se tržišna cijena posljednjih godina nalazila pod pritiskom velike evropske proizvodnje.
Problem je mnogo ozbiljniji za proizvođače.
Eutanazija svinja jedini je način borbe protiv ASK-a, što donosi velike gubitke - ilustracija
Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL
"Moraju mnogo ulagati u nove farme i mijenjati proizvodne procese, a cijene su veoma niske", upozorila je.
Svako malo gazdinstvo na kojem se pojavi bolest može pretrpjeti ogroman udar. Država isplaćuje naknade koje bi proizvođačima trebale omogućiti ponovno pokretanje proizvodnje, ali istovremeno raste potreba za mnogo strožim biosigurnosnim mjerama.
Posebno ugrožena crna slavonska svinja
Jedan od najvećih problema odnosi se na crnu slavonsku svinju, autohtonu hrvatsku pasminu čiji proizvodi posljednjih godina postižu visoke cijene i sve veću popularnost u restoranima i trgovinama.
Crna slavonska svinja Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL
Takve svinje često se uzgajaju na otvorenom, zbog čega postoji veći rizik kontakta s divljim svinjama koje mogu prenijeti virus.
"Ne samo crne slavonske svinje nego i druge izvorne pasmine drže se u slobodnom uzgoju i ugrožene su jer se najveći dio njih nalazi u prijelaznim područjima između gazdinstava i šuma, pa mogu doći u kontakt s divljim svinjama", objasnila je Blažić.
Upravo zbog toga mjere povećanog odstrela divljih svinja predstavljaju jedan od glavnih instrumenata u pokušaju suzbijanja zaraze.
Ministar poljoprivrede David Vlajčić ranije je situaciju opisao kao veoma ozbiljnu, posebno nakon brzog povećanja broja novih žarišta. Ministarstvo je proširilo zone zaštite i nadziranja te uvelo ograničenja kretanja životinja i proizvoda životinjskog porijekla na pogođenim područjima.
David Vlajčić Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL
Dugoročni problem hrvatskog svinjogojstva, međutim, nije samo bolest.
Mali proizvođači teško mogu konkurisati velikim evropskim farmama koje proizvode ogromne količine mesa uz niže jedinične troškove. Svinjogojstvo je istovremeno sektor koji zahtijeva velika ulaganja u objekte, ventilaciju, grijanje, higijenu i biosigurnost.
Blažić smatra da će država morati osigurati dodatni novac za razvoj proizvodnje, a ne samo održavanje postojećeg svinjskog fonda.
"Svinjogojstvo je izuzetno zahtjevno i mora funkcionisati u gotovo sterilnim uslovima. Objekti moraju imati odgovarajuću gradnju, način čuvanja, ventilaciju i grijanje. Da biste bili konkurentni, morate imati vrlo nisku smrtnost i voditi računa o visokim standardima dobrobiti životinja", zaključila je.
Za kupce zato trenutno nema ozbiljnog razloga za strah od nestašice svinjetine. Mnogo veće pitanje predstavlja budućnost malih hrvatskih svinjogojaca, posebno onih koji se bave tradicionalnim uzgojem i teško mogu finansirati sve skuplje mjere zaštite od bolesti.
