Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto poručila je da ne očekuje blokade prilikom usvajanja budžeta institucija BiH za narednu godinu, te odbacila tvrdnje da je rad Vijeća ministara blokiran. Odgovarajući na pitanja novinarke N1 Tine Jelin-Dizdar o pripremi budžeta i izvještaju vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka, Krišto je priznala da postoje poteškoće u donošenju pojedinih odluka, ali je naglasila da institucije redovno zasjedaju. Govorila je i o usklađivanju viznog režima BiH s Evropskom unijom, kao i o ulozi domaćih institucija u donošenju zakona.
Na 120. redovnoj sjednici Vijeća ministara BiH razmatrano je više od 50 tačaka dnevnog reda, a među usvojenim odlukama su one koje se odnose na osnovicu za obračun plaća u institucijama BiH za 2027. godinu, regres, ekonomske reforme i međunarodne finansijske obaveze Bosne i Hercegovine.
Usvojene odluke o plaćama, regresu i ekonomskim reformama
Krišto je nakon sjednice izdvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća u institucijama BiH za 2027. godinu, kao i odluku o regresu, u skladu s potpisanim ugovorom.
Usvojen je i Plan aktivnosti za izradu Programa ekonomskih reformi BiH za period 2027–2029. godine, kojim se potiču održivi rast i zapošljavanje te podržava usklađivanje sa standardima Evropske unije.
Vijeće ministara usvojilo je i informaciju o povećanju odobrenog i upisanog kapitala Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), na osnovu rezolucije usvojene na godišnjoj skupštini.
Prema riječima Krišto, povećanje kapitala za Bosnu i Hercegovinu iznosi 12,8 miliona KM tokom tri godine, a sredstva će biti uplaćivana u jednakim iznosima. Donesena je i odluka o uplati 500.000 KM odmah.
Naglasila je da je povećanje kapitala važno jer BiH na taj način jača svoju poziciju zemlje dioničara u međunarodnim finansijskim institucijama, istovremeno podržavajući nastavak finansiranja razvojnih projekata, uključujući putnu infrastrukturu i energetske objekte.
Usvojena je i informacija o provođenju aktivnosti BiH u okviru Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište 2025–2028, koja se odnosi na inicijativu zelenih traka.
Cilj ove inicijative je ubrzavanje prekograničnog prometa, smanjenje čekanja građana, unapređenje carinskih procedura i modernizacija graničnih prijelaza.
Krišto je navela i da je službeno pokrenut kreditni aranžman.
O budžetu: "Ne mislim da će postojati bilo kakva blokada"
Novinarka N1 Tina Jelin-Dizdar podsjetila je na sastanak delegacija HDZ-a i SNSD-a u Beogradu, na kojem je, prema njenim riječima, razgovarano o potrebi pravovremene pripreme budžeta za narednu godinu.
Pitala je Krišto da li je priprema budžeta već počela, kada bi se dokument mogao naći pred Vijećem ministara i hoće li se izbjeći kašnjenje.
"Ja želim reći da će, kao odgovorne institucije, i Vijeće ministara, kao tehnički obrađivač prijedloga proračuna, sigurno uraditi svoj posao i postoje zakonske procedure kada se to radi", odgovorila je Krišto.
Pojasnila je da je prije izrade nacrta budžeta neophodno da Fiskalno vijeće usvoji odgovarajući okvir.
"Osobno mogu reći da sam razgovarala s ministrom i da su zapravo upravo i ove odluke koje smo danas donijeli nešto što je pretpostavka za usvajanje okvira, a samim time i proračuna, tako da ne mislim da će tu postojati bilo kakva blokada, ne samo kada je u pitanju proračun nego i sve drugo što mi radimo", kazala je.
Dodala je da očekuje skoro održavanje sjednice Fiskalnog vijeća.
"Uvjerenа sam da ćemo mi vrlo skoro imati zakazanu sjednicu Fiskalnog vijeća na kojoj ćemo razmatrati ovaj okvir, koji će biti zapravo temelj, i da ćemo vrlo brzo, mislim da resorno ministarstvo već tehnički priprema prijedlog, odnosno nacrt proračuna, a onda ga uputiti prema ovlaštenom predlagatelju i u daljnju proceduru", navela je Krišto.
O blokadama: "Postoji otežano donošenje odluka, ali blokade ne postoje"
Jelin-Dizdar je zatražila i komentar na navode iz novog izvještaja vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka, koji se odnose na opstrukcije rada državnih institucija, blokade evropskog puta i politiku iz Republike Srpske koja, prema navodima iz pitanja, vodi ka de facto razdvajanju u Bosni i Hercegovini.
Krišto je odgovorila da ne prihvata ocjene o blokadi Vijeća ministara.
"Što se tiče ovih drugih stvari koje ste govorili, pa ste nešto često upotrebljavali termin blokade, blokade, blokade ovog, onog, Doma naroda, institucija, čak ste spomenuli i blokade Vijeća ministara. Ja stvarno ne znam. Ja znam da postoji otežano donošenje određenih odluka. To je postojalo, to će postojati uvijek", kazala je.
Naglasila je da svaki politički predstavnik ima pravo na vlastiti stav, ali da se odluke moraju donositi u skladu s procedurama.
"Svako ima pravo na svoj nekakav politički stav. Meni je uvijek razuman onaj koji ima nekakvo utemeljenje i tiče se nečega što je u skladu s nekakvim procedurama i tako dalje, pa bih možda i mogla nazvati nekad da se radi o nekakvim blokadama kod donošenja određenih odluka, ali blokade unutar ove institucije ne postoje", poručila je.
Kao argument navela je redovno održavanje sjednica Vijeća ministara.
"Mi redovno imamo sjednice, u to ste uvjereni, gotovo svake sedmice ili svake druge sedmice imamo sjednice. Radimo u skladu s našim ovlaštenjima. Donosimo potrebne odluke. Za one za koje nemamo konsenzus pokušavamo ostaviti jedno određeno vrijeme da dođemo do konsenzusa", kazala je Krišto.
Dodala je da smatra kako je to način na koji trebaju funkcionisati institucije Bosne i Hercegovine, uključujući zakonodavnu vlast.
O visokom predstavniku: "Domaći političari trebaju preuzeti odgovornost"
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Krišto je istakla stav da odgovornost za donošenje odluka trebaju preuzeti domaće institucije i politički predstavnici.
"Ja osobno mislim da već odavno mi imamo u Bosni i Hercegovini svoj stav i ja, kao i politika iz koje dolazim, zalažemo se da institucije i politički predstavnici koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, naravno i sva tri konstitutivna naroda i svi koji učestvuju u vlasti, trebaju preuzeti odgovornost, donositi odluke na temelju Ustava, zakona i procedura koje su predviđene za te odluke", kazala je.
Dodala je da će se takvog pristupa pridržavati i ubuduće, smatrajući da je to u interesu Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda.
Hoće li BiH uvoditi vize državljanima Kine, Rusije i Turske?
Novinari su upitali Krišto kada se može očekivati usklađivanje viznog režima Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, s obzirom na obaveze do 2027. godine.
Posebno je otvorila pitanje mogućnosti postizanja političkog konsenzusa o uvođenju viza državljanima Kine, Rusije i Turske.
Krišto je odgovorila da su za ovu oblast nadležna resorna ministarstva i da će Vijeće ministara razmatrati prijedloge kada budu dostavljeni.
"Mislim da ima tu prostora za postizanje nekakvog konsenzusa u skladu s onim što je Evropska unija pred nas stavila. Kako, šta da napravimo kada je u pitanju uvođenje jednog viznog režima, recimo za jednu zemlju u sljedećoj godini, pa onda naredno", kazala je.
Dodala je da će se usklađivanje morati provoditi prema utvrđenim uslovima i pravilima.
"Kada će do toga doći? Kada dobijemo prijedloge resora, mi ćemo to razmatrati i, naravno, imati jasnu odluku", poručila je Krišto.
Može li Parlament BiH revidirati odluke visokih predstavnika?
Na pitanje drugog novinara da li bi Parlamentarna skupština BiH trebala revidirati ranije odluke visokih predstavnika koje se odnose na zakonodavstvo, Krišto je odgovorila da postoji jasna procedura.
"Sve ono što je dolazilo kao nametnuta odluka od strane Ureda visokog predstavnika, da bi se općenito mijenjalo, moralo bi se prije toga prihvatiti u Parlamentu kao odluka ili zakon ili legislativa Parlamentarne skupštine, a onda krenuti u njenu proceduru na ovaj ili onaj način", zaključila je Krišto.
