Kovanica od tri eura među novcem vraćenim na blagajni mnogima bi izgledala kao pogreška ili krivotvorina. Ipak, takva kovanica postoji i u Sloveniji je zakonsko sredstvo plaćanja, dok pojedina izdanja privlače i pozornost kolekcionara.
Banka Slovenije objašnjava da je riječ o kolekcionarskim kovanicama, čiji se status razlikuje od prigodnih kovanica od dva eura. Dok se prigodnim kovanicama od dva eura može plaćati u cijelom europodručju, kolekcionarske vrijede kao zakonsko sredstvo plaćanja samo u državi koja ih je izdala.
Slovenskom kovanicom od tri eura tako se može platiti kava u Ljubljani, dok izvan Slovenije ona ima numizmatičku vrijednost. Iako su je slovenski trgovci dužni prihvatiti kao sredstvo plaćanja, njezina osnovna svrha nije svakodnevna uporaba. Bimetalne kovanice prvenstveno su namijenjene kolekcionarima.
Primjerak izrađen u običnoj tehnici kovanja prodaje se po nominalnoj vrijednosti, odnosno za tri eura. Ostale kolekcionarske kovanice u pravilu imaju prodajnu cijenu višu od iznosa otisnutog na njima, čime se nastoji izbjeći njihovo korištenje u redovitom platnom prometu.
Od početne ideje do izdavanja kovanice prođu približno dvije godine. Postupak počinje prikupljanjem prijedloga građana i institucija o osobama i događajima koje bi trebalo obilježiti. Kada vlada potvrdi odabir, slijedi javni natječaj za likovno rješenje.
Slovenija je prvu kovanicu od tri eura izdala 2008. godine, u povodu svojeg predsjedanja Vijećem Europske unije. Nakon toga nastavila je izdavati nove motive posvećene značajnim osobama i događajima.