KORUPCIJA Predmeti nedodirljivih moćnika u ladicama
Od početka ove godine, Tužiteljstvo BiH je u deset optužnica za korupciju obuhvatilo 28 osoba, uglavnom carinika i policajaca na granicama, dok je Sud BiH izrekao ukupno 18 godina i osam mjeseci zatvora, uz uvjetne i novčane kazne.
Pravnici upozoravaju da takvi rezultati ukazuju na sustavan problem nekvalitetnih optužnica, donosi Detketor koji je, pozivajući se na podatke Suda BiH, objavio da je, zaključno s početkom prosinca, potvrđeno deset optužnica za koruptivna djela. Tužiteljstvo BiH je tijekom 2025.nastavilo s trendom procesuiranja graničnih policajaca i carinika, a među iznimkama su optužnice protiv suspendirane uposlenice Tužiteljstva Tanje Kusmuk za pronevjeru u službi, protiv suspendiranog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca te protiv bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića.
Korajlić o utjecaju 'nedodirljivih' na pravosuđe
Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International (TI) u BiH, za Detektor kaže da se poneki predmet može nazvati visokom korupcijom zbog pozicije koju optuženi obnašaju, no ne i po razmjeru počinjenih kaznenih djela. Problem, prema njenim riječima, predstavlja selektivan pristup procesuiranju i preuzimanju predmeta s drugih razina.
- Imamo 'nedodirljive', za koje godinama postoji veliki broj prijava, medijskih istraživanja, prijava od strane civilnog društva koje nikada nisu rezultirale konkretnim optužnicama i to zbog utjecaja koje te osobe imaju na pravosuđe, smatra Korajlić. Po silasku s vlasti ili kada su na sceni politički obračuni, odnosno kada jedna struja preuzme kontrolu u odnosu na drugu ili kada je borba između frakcija unutar pravosuđa, dodaje Korajlić, onda imamo situacije da za procesuiranje određenih pojedinaca postoji veliki interes, dok se za druge predmete drži u ladicama, iz kojih ih se izvadi u pogodnom trenutku.
Detektor podsjeća da je početkom ovog mjeseca podignuta i optužnica protiv 11 osoba, među kojima je četvero graničnih policajaca i troje carinika Uprave za neizravno oporezivanje BiH koje se, među ostalim, tereti za davanje i primanje dara i drugih oblika koristi pri uvozu veće količine robe iz Njemačke na graničnim prijelazima Kozarska Dubica i Kostajnica, što u Tužiteljstvu BiH ocjenjuju predmetom visoke korupcije. Koncem prosinca je podignuta i optužnica protiv Mirka Perišića, bivšeg uposlenika Ministarstva vanjskih poslova BiH, a zbog prijevare u službi.
Iz Misije OESS-a u BiH navode da manji broj optužnica sam po sebi nije pokazatelj lošeg rada ako tužitelji rade na zahtjevnijim predmetima koji imaju veliki utjecaj. No, dodaju da, imajući u vidu dostupne resurse Tužiteljstva BiH, nastavljaju ohrabrivati utvrđivanje prioriteta među složenim predmetima korupcije na visokoj razini. Iz Misije OESS-a za Detektor napominju da rezultati praćenja sudskih postupaka pokazuju da procesuiranje predmeta primanja i davanja dara male vrijednosti predstavlja znatnu proporciju u broju predmeta korupcije pred Sudom BiH te ukazuju da prebacivanje fokusa na procesuiranje kaznenih djela korupcije niske i srednje razine a nauštrb predmeta visoke korupcije riskira poslati poruku da se institucije ne bave adekvatno korupcijom unutar moćnih političkih, administrativnih i ekonomskih struktura.
Problematičnost dokazivanja kaznenih djela korupcije
Prema mišljenju odvjetnice Lejle Čović, razlog malom broju optužnica za kaznena djela iz oblasti korupcije je, prvenstveno, problematičnost dokazivanja te vrste djela. Ona smatra da ne postoji ni dovoljan broj kaznenih prijava.
- Jedan od razloga, po mom mišljenju, jest svakako politička pozadina velikog broja koruptivnih djela, koja ima svoje ‘veze’ i utjecaj u Tužiteljstvu BiH, koje u tim slučajevima i djeluje u tom pravcu, kaže odvjetnica Čović, dok je za odvjetnicu Mirnu Avdibegović jedan od osnovnih problema u radu svih tužiteljstava taj što nema adekvatnog mehanizma kontrole rada te se postavlja pitanje što je s istragama za čije provođenje protekao zakonom propisani rok, a postupajući tužitelji nisu donijeli tužiteljske odluke koje su im propisane zakonom.
U zadnjem izvješća Tužiteljstva BiH se navodi da, od ukupnog broja prijava zaprimljenih u prošloj godini, četvrtinu njih čine anonimne prijave, koje su često neprecizne, neodređene i sadrže podatke i informacije koje ne sadrže elemente kaznenog djela, dok više od 47% čine prijave fizičkih i pravnih lica, koje često ne sadrže podatke i informacije koje bi mogle rezultirati pokretanjem istraga.
- Od ukupnog broja prijava koje se odnose na korupciju, njih sveg 47, tj. oko 27,11%, jesu one koje čine kvalitetnu osnovu za daljnji rad Tužiteljstva, stoji u zadnjem izvješću Tužiteljstva BiH za 2024. (Detektor)