text size
Rijetki zemni elementi i kritični minerali postaju važno sredstvo u savremenoj geopolitici. Kineska dominacija u proizvodnji rijetkih zemnih elemenata posljednjih godina zadala je mnogo glavobolje zapadnim vladama, a sve više država nastoji osigurati pouzdano snabdijevanje kritičnim sirovinama.
Ipak, geografija onemogućava državama da se potpuno oslone na sopstvene izvore rijetkih zemnih elemenata i kritičnih minerala. Neke sirovine od kojih zavise savremena industrija i tehnologija nalaze se samo u određenim dijelovima svijeta, često pogođenim sukobima.
Jedna od takvih zemalja je Demokratska Republika Kongo, frankofona država u centralnoj Africi sa 110 miliona stanovnika. Ona ima najveće svjetske rezerve kobalta, koltana i tantala - sirovina neophodnih za proizvodnju električnih vozila (EV), pametnih telefona i hardvera za vještačku inteligenciju (AI).
Kako bi iskoristila talas ulaganja u vještačku inteligenciju, DR Kongo planira osnovati svoju prvu berzu. Projekt već podržava Međunarodna finansijska korporacija (IFC), institucija Svjetske banke, s kojom je vlada u Kinšasi u junu potpisala sporazum o partnerstvu. DR Kongo time nastoji privući više ulaganja u privredu, koja raste zahvaljujući naglom povećanju potražnje za mineralnim sirovinama.
Zašto DR Kongo osniva berzu
Tržište kapitala u toj zemlji još uvijek nema zvaničnu infrastrukturu za trgovanje vrijednosnim papirima, pa ni mogućnost trgovanja akcijama. Finansiranje se uglavnom svodi na bankarske kredite i državne obveznice, kojima se pretežno trguje u stranim, stabilnijim valutama.
Ministar finansija Doudou Fwamba Li Botayi rekao je, predstavljajući nacrt projekta Berze u Kinšasi (KSE), da će mobiliziranjem štednje građana i otvaranjem direktnog pristupa međunarodnim investitorima "omogućiti prikupljanje kapitala potrebnog za finansiranje velikih infrastrukturnih projekata i razvoj privatnog sektora", prenose strane agencije.
Ministarstvo za finansije DR Konga
Prema sadašnjem planu, trgovanje akcijama kompanija na Berzi u Kinšasi (KSE) trebalo bi početi između juna i decembra 2027. godine. Pošto se u zemlji široko koriste i domaći franak i američki dolar, akcije će biti denominirane u obje valute. Bloomberg navodi da je više od 95 posto svih depozita u bankarskom sistemu i više od 80 posto državnih vrijednosnih papira već denominirano u dolarima.
Max Hickey iz kompanije PawaPay, koja pruža infrastrukturu za mobilna plaćanja u Africi, napisao je povodom osnivanja berze da su kompanije u Kongu do sada imale samo dvije mogućnosti za prikupljanje kapitala: "Državne obveznice i privatna izdanja vrijednosnih papira. Javnog tržišta akcija i inicijalnih javnih ponuda akcija (IPO) nije bilo."
Očekuje se da će među prvima na berzu izaći rudarske kompanije. Ministar finansija DR Konga rekao je za Bloomberg da su one prioritet za listiranje, ali je naglasio da će vlasti sarađivati i sa širom poslovnom zajednicom.
Hickey ističe da je jedan od ciljeva i da se "običnim građanima Konga omogući da neposredno steknu vlasnički udio u rudarskim, telekomunikacijskim i infrastrukturnim kompanijama koje oblikuju njihovu privredu, umjesto da korist od njihovog razvoja imaju prije svega strani investitori". "Kako će to postići, zasad nije poznato", dodaje.
Interesovanje investitora za tu centralnoafričku zemlju raste, što pokazuje i njena prva uspješna emisija euroobveznica. DR Kongo je u aprilu prvom međunarodnom emisijom obveznica prikupila 1,25 milijardi dolara, oslanjajući se na svoju ulogu na svjetskom tržištu kritičnih minerala i čvršće veze sa SAD-om.
Zemlja je prodala obveznice vrijedne 600 miliona dolara, koje dospijevaju 2032. godine i nose prinos od 8,75 posto, kao i obveznice vrijedne 650 miliona dolara, s dospijećem 2037. godine i prinosom od 9,50 posto, izvijestio je proljetos Reuters. Potražnja je premašila dvije milijarde dolara za prvu emisiju, a 2,8 milijardi dolara za drugu.
