Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković boravi u Beču u okviru intenziviranja političkog dijaloga s Austrijom, jednim od najsnažnijih zagovornika evropske budućnosti Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Posjeta je usmjerena na evropske integracije, aktuelne političke i sigurnosne izazove te daljnje produbljivanje odnosa dvije zemlje.
U Kući Evropske unije učestvovao je u diskusiji „Bosna i Hercegovina na putu ka Evropskoj uniji: uspjesi i izazovi“, u organizaciji Evropskog pokreta Austrije (EBÖ) i Predstavništva Evropske komisije u Austriji. Govorio je o dosadašnjim rezultatima, reformama koje predstoje i političkim okolnostima koje određuju dinamiku integracijskog procesa.
Konaković je poručio da članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški cilj Bosne i Hercegovine, ali da proširenje danas nadilazi tehničke kriterije pristupanja. Promijenjene geopolitičke i sigurnosne okolnosti dale su integraciji Zapadnog Balkana novu težinu, zbog čega je dovršetak tog procesa postao pitanje od strateškog značaja i za samu Evropsku uniju. Ocijenio je da više nije pitanje pripada li region evropskoj porodici, već postoji li politička odlučnost da se njegova integracija dovrši.
Naglasio je da kredibilitet procesa zahtijeva odgovornost obje strane. Bosna i Hercegovina mora provoditi reforme i jačati institucije, ali ostvareni rezultati moraju voditi konkretnim pomacima prema članstvu. Takav pristup ključan je za očuvanje političkog zamaha i povjerenja građana u evropsku perspektivu zemlje.
Tokom boravka u Beču Konaković sastao se sa saveznom ministricom za evropske i međunarodne poslove Republike Austrije Beate Meinl-Reisinger. Razgovarano je o bilateralnim odnosima, političkim i sigurnosnim prilikama u Bosni i Hercegovini i regionu te nastavku evropskih integracija.
Razmijenjena su mišljenja i o političkim izazovima u Bosni i Hercegovini, posebno pritiscima na državne institucije i reformske procese. Konaković je ocijenio da njihova suština nije u odnosima među narodima, već u širem geopolitičkom kontekstu u kojem se unutrašnje podjele instrumentaliziraju za ostvarivanje vanjskih interesa. U tom okviru ukazao je na dugogodišnju secesionističku politiku Milorada Dodika i njegovo političko oslanjanje na Moskvu. Naglasio je da odgovor na takve politike mora biti jačanje institucija, nastavak reformi i čvrsto evropsko usmjerenje Bosne i Hercegovine.