Kolumna za Times of Israel: Britanski historičar raskrinkao Dodikove manipulacije o Bošnjacima i Holokaustu
U njoj se direktno osvrnuo na nedavne izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, izrečene tokom njegovog boravka u Washingtonu, a koje se tiču uloge Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu.
Kako Newell objašnjava na samom početku teksta, Dodik je tokom svog lobističkog putovanja iznio niz tvrdnji o Holokaustu u bivšoj Jugoslaviji, s jasnim političkim ciljem, razbijanjem Bosne i Hercegovine.
Dodikove izjave, ističe autor, potenciraju određene aspekte lokalne historije u nadi da će pridobiti simpatije američke administracije, svodeći se na optužbe da su bosanski muslimani (Bošnjaci) bili "entuzijastične pristalice i učesnici Holokausta".
"Važno je u potpunosti adresirati ove optužbe jer, uprkos vjerovanju ovdje na Balkanu da 'u laži su kratke noge', poluistine, mitovi, te upotreba i zloupotreba historije, posebno one o Holokaustu, nastavljaju da obiluju u ovom regionu", navodi Newell u svojoj kolumni.
Krvavi tragovi NDH i četničkog pokreta
U nastavku teksta, autor detaljno parafrazira i objašnjava stvarni historijski kontekst Drugog svjetskog rata na ovim prostorima. Podsjeća da su Srbi, Jevreji i Romi bili žrtve genocida koji je sprovodila ustaška vlast u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), uz brutalnost koja je šokirala čak i same naciste. Newell podsjeća na zloglasni plan ustaša za Srbe (trećinu pobiti, trećinu pokrstiti, trećinu protjerati), te naglašava da je u logoru Jasenovac ubijeno i preko 1.000 bosanskih muslimana koji su se protivili režimu.
Britanski historičar se osvrće i na složenost vojnih formacija. Dok je manjina Hrvata od početka prešla u partizane, Srbi su bili podijeljeni između Titovih partizana i rojalističkih četnika. Za četnike Newell ističe da su često masakrirali bošnjačke civile, posebno oko Srebrenice (što je obrazac koji se ponovio 1990-ih), te da su, kako su se približavali Nijemcima, postajali izrazito antisemitski nastrojeni, predajući Jevreje Wehrmachtu ili ih sami ubijajući, uz svesrdnu pomoć kvislinške vlade Milana Nedića u Beogradu.
Kada je riječ o Bošnjacima, Newell ne bježi od historijskih činjenica. On podsjeća da su braća Osman i Džafer Kulenović bili potpredsjednici ustaške države, te da su Bošnjaci činili okosnicu zloglasne "Crne legije" i SS divizije "Handžar". Ipak, ističe da SS divizija "Handžar" nikada nije ispunila očekivanja nacista u pogledu broja regruta, uprkos dolasku jerusalimskog muftije Amina Al-Husseinija u Sarajevo.
"Dodikove primjedbe, dakle, nisu bez određene historijske tačnosti, ali namjerno prešućuju veoma važan dio historije, koji sada imamo priliku ispričati. Mimo onih koji su podržavali ustaše, Bošnjaci su bili prisutni u partizanskom pokretu... Mnogi su odabrali put otvorenog prigovora ustašama i nacistima. S tim pričama želimo završiti", naglasio je Newell.
Rezolucije, Sarajevska Hagada i Pravednici među narodima
Autor Times of Israela potom pažnju posvećuje svijetlim primjerima građanske hrabrosti. Podsjeća na muslimanske rezolucije iz kasne 1941. godine kojima je osuđeno ustaško nasilje nad Srbima i Jevrejima, što je bio direktan zahtjev muslimanskog rukovodstva da se krvoproliće zaustavi.
Newell navodi da danas postoji preko stotinu dokumentovanih priča o spašavanju Jevreja u BiH. Posebno izdvaja Derviša Korkuta koji je spasio čuvenu Sarajevsku Hagadu i sakrio jevrejsku djevojčicu, te porodicu Hardaga koja je spasila porodicu Kabilijo. Zanimljivo je, podsjeća autor, da je porodica Kabilijo pedeset godina kasnije, tokom opsade Sarajeva 1990-ih, uzvratila uslugu i spasila porodicu Hardaga, odvodeći ih u Izrael.
"Ima 49 osoba iz Bosne i Hercegovine koje je Yad Vashem proglasio Pravednicima među narodima; 28 od njih su bili Bošnjaci, dok su ostali uglavnom bili bosanski Srbi. S obzirom na malu populaciju zemlje u to vrijeme, ovo je izvanredno visok broj. Ipak, historiju Holokausta u BiH ne treba gledati isključivo kroz prizmu spasilaca. Prava tragedija je ista kao i svuda u Evropi: 1941. godine BiH je imala oko 14.000 Jevreja. Do 1945. godine, 12.000 ih je bilo mrtvo", piše Newell.
Opasnost modernog revizionizma
Na kraju teksta, Newell se dotiče i savremenog konteksta, upozoravajući da ideologija koja je dovela do ovih zločina i dalje živi. Kao primjer navodi nedavni koncert Marka Perkovića Thompsona u Hercegovini, gdje su zabilježeni nacistički pozdravi, što je izazvalo oštru reakciju izraelske ambasadorice Galit Peleg.
"Posljednjih nekoliko dana, izraelska ambasadorica u regiji, Galit Peleg, bila je prisiljena oštro osuditi koncert popularnog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona u Hercegovini, južnoj regiji Bosne i Hercegovine. Thompsonovi ultranacionalistički stavovi, koji se odražavaju u tekstovima pjesama o Holokaustu u Hrvatskoj, već su nekoliko puta izvješteni od strane TOI-a. Njegov repertoar, koji je nedavno ublažio, uključuje pjesme koje slave koncentracioni logor Jasenovac i aktivnosti gore spomenute Crne legije. Lokalna policija provodi istragu o tome jesu li tokom koncerta izražena nacistička osjećanja, budući da se na videozapisima s koncerta jasno vidi uglavnom mladići koji salutiraju Hitleru. Nakon koncerta i kritika, lokalni mediji citiraju samog Thompsona koji je izjavio: 'Prekrasno je promovirati naše vrijednosti kroz glazbu, koju smo naslijedili od naših očeva, djedova i pradjedova. To je nešto što nas ujedinjuje u zajedništvu s našim Gospodinom Kristom'", ističe autor.
Istovremeno, autor hvali moderne odnose Jevreja i Bošnjaka u BiH, podsjećajući na zajednička obilježavanja genocida u Srebrenici i Holokausta, te izvinjenje koje je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić uputio za zločine koje su Bošnjaci počinili nad Jevrejima.
"Dok je veličanje ustaštva u određenim dijelovima hrvatskog društva otvoreno i lako uočljivo, pogrešno prikazivanje činjenica o Holokaustu u Bosni i Hercegovini može biti teže prepoznati i teže zaustaviti. Laži, ispostavilo se, zapravo imaju veoma duge noge... U svijetu koji je znatno više antisemitski nakon napada Hamasa 7. oktobra, govorenje poluistina o Holokaustu zarad političke dobiti, što IHRA definiše kao distorziju Holokausta, vjerovatno će nastaviti da nanosi još više štete", zaključuje Newell u svojoj kolumni za Times of Israel.