Koliko će minimalna plata porasti u Federaciji BiH

Najava mogućeg novog povećanja minimalne plate u Federaciji BiH izazvala je različite reakcije u javnosti. Radnici su izrazili zadovoljstvo potencijalnim rastom prihoda, dok iz Udruženja malih i srednjih privrednika Federacije BiH upozoravaju da je inicijativa ponovo pokrenuta bez ikakvog rasterećenja privrede, procjene posljedica i uključivanja svih relevantnih aktera.

Minimalac 1.060 ili 1.200 KM?

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar nedavno je gostujući u emisiji Špica na TVSA kazao da vjeruje da će doći do novog povećanja minimalne plate. Istakao je da je cilj Vlade FBiH zaštititi radnike te da postoji jasna namjera da se ide u novo povećanje minimalca. Naglasio je i da je to usko povezano s procesom fiskalizacije koji se provodi kako bi stotine miliona maraka iz sive zone, za koje tvrdi da pripadaju građanima Federacije, bile uvedene u legalne tokove.

Prema njegovim riječima, takva fiskalna disciplina otvorila bi prostor za dalja povećanja, ne samo minimalne plate, nego i penzija te drugih socijalnih primanja.

Kao što je Bloomberg Adrija već pisala, prema važećem zakonu, Vlada FBiH je dužna najkasnije do 31. decembra donijeti odluku o minimalnoj plati za narednu godinu, čime ova tema postaje jedna od ključnih ekonomskih odluka za 2025. i 2026. godinu. Prošlogodišnja odluka donesena je 30. decembra 2024. i minimalna plata je tada skočila sa 596 KM na 1.000 KM. I dok je ova odluka radnicima donijela olakšanje, privrednici su kritikovali izostanak fiskalnih reformi, što je u mnogim firmama dovelo do smanjenja dodataka poput toplog obroka i regresa.

Depositphotos

 

Za 2026. godinu, spekuliše se da bi minimalna plata u FBiH mogla rasti maksimalno do 60 KM, što znači da bi minimalac mogao iznositi oko 1.060 KM. S druge strane, postoje i informacije da bi povećanje moglo dosegnuti i 1.200 KM, uz prijedlog da se minimalna plata u budućnosti diferencira prema stručnoj spremi, slično modelu koji se primjenjuje u Republici Srpskoj. Ovo je prijedlog sindikata i prema njemu bi minimalac iznosio 1.200 KM za radnike s osnovnom školom, oko 1.400 KM za srednju stručnu spremu i 1.600 KM za visoku stručnu spremu.

Iako se sve još bazira na špekulacijama, jedno je sigurno, odluka kakva god bila, značajno će uticati na životni standard radnika, ali i na poslovanje malih i srednjih preduzeća.

Za razliku od FBiH, Republika Srpska je već utvrdila novu politiku minimalnih plata. Minimalac u RS-u za 2026. godinu iznosi 1.000 KM, uz platne razrede koji predviđaju iznose od 1.050 KM za trogodišnju srednju školu, 1.100 KM za četverogodišnju srednju, 1.350 KM za višu stručnu spremu i 1.450 KM za visoku stručnu spremu.

Iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH navode da su ranije zvanično zatražili prisustvo sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj se raspravljalo o minimalnoj plati, ali do danas nisu dobili odgovor.

"Nedostatak komunikacije sa sektorom koji zapošljava najveći broj radnika i stvara najveći dio prihoda smatramo neprihvatljivim i neodgovornim", poručuju iz udruženja.

Privrednici upozoravaju na posljedice

Privrednici okupljeni u ovom udruženju podsjećaju da je Vlada FBiH sama najavila smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, ali da sada tvrdi da to "nije moguće zbog nedostatka sredstava u budžetu". Istovremeno, navode, prema dostupnim podacima, ove godine je od privrede prikupljeno dodatnih 400 do 500 miliona KM.

Privrednici smatraju nelogičnim i to što se u institucijama plate mogu povećavati "odmah i bez analiza", dok se povećanje penzija označava kao "nemoguće ili preuranjeno".

Depositphotos

 

Udruženje upozorava da bi povećanje minimalne plate bez smanjenja doprinosa najteže pogodilo mikro, mala i srednja preduzeća, koja već posluju s minimalnim maržama. Takav potez, navode, mogao bi dovesti do rasta inflacije, zatvaranja firmi, pada konkurentnosti i gubitka radnih mjesta. Dalje naglašavaju da "privreda nije protiv većih plata, ali da traže održiv model u kojem se rast minimalne plate usklađuje sa smanjenjem nameta, a ne da se teret jednostrano prebacuje na privrednike". 

Podsjetimo, od 1. jula u Federaciji BiH primjenjuje se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim je zbirna stopa doprinosa na teret poslodavaca smanjena s 10,5 na 5 posto. Time je ukupna zbirna stopa doprinosa, koja je ranije iznosila 41,5 posto, efektivno umanjena za 5,5 posto. Vlada FBiH ovo smanjenje predstavila je kao važan korak u nastavku ekonomskih reformi, s ciljem rasterećenja rada, poticanja legalnog zapošljavanja i suzbijanja sive ekonomije. Najavljena su tada i nova smanjenja, ali do toga još nije došlo. 

Privrednici i stručnjaci upozoravaju da je riječ o ograničenom rasterećenju, te da ono neće biti dovoljno za firme koje rade s minimalnim maržama. Smatraju da će realni sektor i dalje biti pod pritiskom sve dok se ne ukine i preostalih pet posto doprinosa na teret poslodavca i ne uvedu dodatne, sistemske mjere podrške.

Iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH najavili su i pokretanje šire medijske i informativne kampanje kako bi javnost i donosioci odluka dobili "potpunu sliku o ekonomskim posljedicama predloženog modela povećanja minimalne plate". Istovremeno pozivaju institucije da poštuju princip transparentnosti i dijaloga, ispune ranije dato obećanje o smanjenju doprinosa i da sistem minimalne plate grade na osnovu stručnih analiza, a ne kratkoročnih političkih ciljeva.