Problem nije hljeb kao takav, već veličina kriške. Debela kriška domaćeg hljeba može da teži duplo više od one tanko isečene, pa lako pojedemo više nego što mislimo. Ipak, svoju mjeru možete da procijenite i bez vage.
Ne postoji zvanična granica koja važi za sve. Američke smernice za ishranu za period 2020–2025. za jelovnik od oko 2.000 kalorija predviđaju šest porcija žitarica dnevno, a jedna porcija odgovara kriški hljeba od oko 30 grama.
To ne znači da treba pojesti šest kriški hljeba svakog dana. U zbir ulaze i tjestenina, pirinač i druge žitarice, a količina zavisi od fizičke aktivnosti i energetskih potreba.
Zato je važnije gledati veličinu kriški i ostatak jelovnika nego držati se istog broja po svaku cijenu.
Tu većina nas pogriješi. Debela kriška domaćeg hljeba iz pekare lako dostigne 50 do 60 grama, što znači da su to dve porcije u jednom zalogaju. Četiri takve kriške već su osam porcija.
Količinu mijenja i dan koji imate. Građevinac ili neko ko trči tri puta nedeljno troši više energije od nekoga ko osam sati sedi za računarom. Na raspon utiče i sve ostalo na tanjiru: burek za doručak, pasulj uz hljeb i palačinke posle ručka idu u isti zbir.