Ovo je pokazala najnovija procjena koja je objavljena u britanskom dnevniku The Guardian. Prema izvještaju, oko 24 posto svjetskih grebena u više od 80 zemalja već se smatra kritično ugroženima. Kada se u izračun uključe i očekivani učinci globalnog zatopljenja, taj udio se povećava na 96 posto. Koraljni grebeni predstavljaju stanište za četvrtinu svih poznatih morskih vrsta, te su ključni za turizam i preživljavanje stotina miliona ljudi.
Naučnici ističu da se uz hitno smanjenje upotrebe fosilnih goriva i jačanje mjera očuvanja može poboljšati situacija. “Rizik je stvaran i vrlo zabrinjavajući. Mogli bismo izgubiti jedan od naših najvrjednijih ekosistema, a to će direktno utjecati na milione ljudi širom svijeta,” izjavio je dr. Mišal Gudka, direktor istraživanja u organizaciji CORDIO East Africa.
Mogući oporavak koraljnih grebena
Procjena je analizirala trenutno stanje i buduće prijetnje za 127 regija s koraljnim grebenima, a rad je koordinarala Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN). IUCN napominje da bi udio kritično ugroženih regija bio i veći, no za četiri regije nije bilo dovoljno podataka. Koraljni grebeni zapadnog Galápagosa već su doživjeli kolaps, a klasifikacija “kritično ugroženo” označava “iznimno visok rizik” od kolapsa prije 2075. godine.
Fenomen masovnog izbjeljivanja koralja dodatno pogoršava situaciju. Prema američkoj agenciji Coral Reef Watch, trenutni događaj izbjeljivanja je najrašireniji ikad zabilježen. To je globalni val koji je završio najgorim zabilježenim izbjeljivanjem na grebenima Zapadne Australije, gdje je toplinski val uništio koralje na potezu od 1.500 kilometara.
Kritična prijetnja klimatskih promjena
Analiza se temelji na scenariju “srednjeg puta” emisija stakleničkih plinova, koji bi mogao dovesti do globalnog zatopljenja od oko 2,7 stepeni Celzijusa do kraja stoljeća. Dr. Ben Ficpatrik s Instituta za okeane Univerziteta Zapadne Australije vodio je australski dio procjene i ističe da je rastuća toplina “nadvladala sve”, uključujući prilagodljive sposobnosti nekih koralja.
“Sama pomisao da bismo mogli izgubiti to čudesno bogatstvo je poražavajuća. Poruka je jasna: moramo prestati spaljivati fosilna goriva,” naglasio je Ficpatrik. Ova procjena pruža jasno upozorenje i poziv na hitnu akciju kako bi se zaštitili ovi važni ekosistemi.
