Kiša će stizati kasnije i žešće? Naučnici otkrili zabrinjavajući obrazac

Izuzetna klimatska stabilnost posljednjih 10.000 godina je glavni pokretač rasta i prosperiteta ljudskih civilizacija, ali sad ulazimo u veoma drugačiji svijet. Razumijevanje tog novog svijeta važnije je nego ikad za poljoprivrednike, lokalne lidere, kontrolore letenja i stotine drugih poslova predviđenih za predvidljivu klimu.

Savršen primjer je razumijevanje kako se konvektivni mezosistemi (MCS) intenziviraju sa zagrijevanjem planete. MCS su klasteri grmljavinskih oluja koji se mogu protezati stotinama kilometara i trajati satima. Oni proizvode više od polovine tropskih padavina u nekim regionima i odgovorni su za mnoge intenzivne kišne oluje, uključujući bujice koji izazivaju razorne iznenadne poplave.

Istraživači iz Kine i Sjedinjenih Država su pomoću klimatskog modela visoke rezolucije okrili da se u scenariju visokog zagrijevanja sezonski ciklus padavina koje proizvodi MCS drastično promijenio: oluje su se formirale 10 do 15 dana kasnije, a nakon te akumulacije bile su oko 38 do 45 procenata intenzivnije.

Malo je vjerovatno da će se te promjene desiti; brza promjena u našim energetskim sistemima, koji se sve više oslanjaju na obnovljive izvore umjesto na fosilna goriva, učinila je najgori scenario zagrijevanja korišćen u simulacijama poput ovih malo vjerovatnim.

Međutim, nalazi služe kao važno upozorenje na ekstremne vremenske prilike uzrokovane klimom, koje mogu imati veći uticaj na lokalno stanovništvo nego ukupne količine tropskih padavina.

MCS uzrokuju ekstremne i često smrtonosne padavine, vjetrove i poplave. Na primjer, sahelska poplava u Africi 2020. godine pogodila je više od dva miliona ljudi, uništila skoro 200.000 domova i izazvala 417 smrtnih slučajeva u 18 zemalja.

U mnogim tropskim regionima, tajming i intenzitet vlažne sezone određuje dostupnost vode, poljoprivredni tajming (za sjetvu i žetvu) i rizik od poplava. Ako veći dio godišnje kiše stigne u kraćem, kasnijem periodu – više u obliku intenzivnih oluja – posljedice mogu biti veoma različite nego kad bi palo malo više kiše raspoređene tokom cijele godine.

Razumijevanje uticaja klimatskih promjena na MCS moglo bi imati velike posljedice, uključujući i one koje znače život ili smrt, kažu istraživači. 

"Ovi rezultati ukazuju da je organizovana konvekcija glavni način kako zagrijavanje mijenja sezonske uslove tropskih padavina, utičući na tajming i intenzitet hidroklimatskih rizika“.

Promjena je povezana sa Hadlijevim ćelijama, ogromnim sistemom atmosferske cirkulacije koji prenosi toplotu i vlagu između tropskih i suptropskih područja.

Dok se klima zagrijeva, atmosfera razvija veći efektivni toplotni kapacitet – drugim riječima, potrebno je više vremena da odgovori na sezonski pritisak. Ta povećana „energetska inercija“ usporava sezonsku migraciju Hadlijevih ćelija i odlaže preokret transporta energije između hemisfera. Uzlazna grana cirkulacije se stoga pomjera kasnije, odlažući i vrhunac padavina. Međutim, kad kiša stigne, udara jače.

Istraživači primjećuju da ista količina godišnjih padavina može imati veoma različite posljedice zavisno od toga da li stiže u vidu intenzivnih, organizovanih oluja ili slabijih padavina raspoređenih tokom dužeg perioda.

Ovo je važan rad jer se većina trenutnih prognoza oslanja na klimatske modele „grube rezolucije“ koji ne mogu adekvatno simulirati MCS olujne sisteme. Nove simulacije gledaju samo 10 godina unaprijed jer su korišćeni kompjuterski modeli visoke rezolucije koji su veoma kompjuterski intenzivni.

Potrebno je više simulacija generisanih putem različitih klimatskih modela sa multiplim scenarijima zagrijavanja da bi se izoštrila regionalna slika.

Istraživači takođe ističu da scenario visokog zagrijavanja koji su koristili treba posmatrati kao eksperiment osjetljivosti, a ne kao predviđanje najvjerovatnije budućnosti.

Ipak, studija naglašava nešto što su klimatski modeli ranije teško uspjevali da obuhvate: vremenske sisteme koji zapravo donose kišu.

Dok se planeta zagrijava, ti sistemi možda mijenjaju ne samo koliko kiše dobijaju tropska područja, već i kad je dobijaju, što bi moglo pomoći ljudima da malo bolje planiraju za svijet koji se mijenja.

(Telegraf/Science Alert)