Kineski naučnik: Ljudi bi mogli da žive vijekovima transplantacijom glave

Ren, direktor Odjeljenja za ortopediju u Drugoj pridruženoj bolnici Univerziteta tradicionalne kineske medicine, izjavio je za rusku agenciju RIA Novosti da bi zamjena tijela mogla otvoriti potpuno nove mogućnosti za produženje ljudskog života, prenosi Tanjug.

"Ako tijelo održimo mladim i presadimo glavu na njega, onda, s naučne tačke gledišta, već imamo dokaz da je to moguće", rekao je Ren, odgovarajući na pitanje da li bi transplantacija glave mogla omogućiti ljudima da žive vijekovima.

Kineski naučnik smatra da bi ovakva operacija mogla postati izvodljiva u budućnosti, pozivajući se na ranije eksperimente na životinjama.

Ipak, naglasio je da je riječ o oblasti koja zahtijeva dodatna, pažljiva istraživanja.

Transplantacija glave jedna je od najkontroverznijih ideja savremene medicine, prije svega zbog izuzetno složenog zadatka povezivanja kičmene moždine, krvnih sudova i nervnog sistema s novim tijelom.

Za sada ne postoji potvrđen slučaj uspješne transplantacije ljudske glave na živo tijelo uz očuvanje njegovih funkcija.

Ideja o transplantaciji ljudske glave privukla je veliku pažnju svjetske javnosti još u februaru 2015. godine, kada je italijanski hirurg Serđo Kanavero najavio projekat HEAVEN/AHBR.

Njegov plan bio je da glavu dobrovoljca presadi na tijelo donora, uz ponovno povezivanje kičmene moždine pomoću postupka nazvanog "GEMINI protokol".

Kanavero i Ren su krajem 2016. godine predstavili rezultate eksperimenata na miševima i majmunima, u kojima su istraživali mogućnosti ovakvih zahvata.

Kasnije su saopštili da je u Kini izveden i eksperimentalni zahvat spajanja glave jedne preminule osobe s tijelom druge preminule osobe.

Operacija je, prema njihovim navodima, trajala 18 sati.

Međutim, takav eksperiment ne dokazuje da bi zahvat mogao uspjeti na živom čovjeku.

Prema informacijama koje prenosi Tanjug, u ranijim eksperimentima korišćene su različite tehnike i materijali, uključujući ultratanki ugljenični nanonož i polietilen-glikol.

Polietilen-glikol je supstanca koja se istražuje zbog mogućnosti da pomogne spajanju oštećenih ćelijskih membrana i nervnih struktura.

Istraživači su koristili i posebne metode stimulacije kičmene moždine na mjestu reza, s ciljem ponovnog uspostavljanja nervnih veza.

Upravo je obnavljanje funkcionalne veze između mozga i ostatka tijela jedna od najvećih prepreka za eventualnu primjenu ove ideje na ljudima.

Iako Ren vjeruje da bi transplantacija glave na mlađe tijelo mogla omogućiti znatno duži život, za takvu tvrdnju zasad ne postoje klinički dokazi.

Starenje ne zahvata samo tijelo već i mozak, a transplantacija ne bi zaustavila biološke procese starenja moždanog tkiva.

Osim tehničkih prepreka, ovakav zahvat otvorio bi i ozbiljna medicinska i etička pitanja, uključujući odbacivanje transplantiranog tkiva, dugoročnu funkcionalnost nervnog sistema i bezbjednost pacijenta.

Zbog toga mogućnost da ljudi zahvaljujući transplantaciji glave jednog dana žive stotinama godina za sada ostaje naučna pretpostavka, a ne dokazana medicinska mogućnost.