Kefir, jogurt i kiseli kupus često se preporučuju kao dio uravnotežene ishrane, posebno zbog mogućeg pozitivnog utjecaja na probavu. Ove namirnice nastaju procesom fermentacije, ali se razlikuju po sastavu, hranjivim vrijednostima i mikroorganizmima koje sadrže. Zato ne postoji jedan odgovor na pitanje koja je najbolja za crijeva – izbor zavisi od potreba organizma i kvaliteta proizvoda.
Fermentirana hrana može biti vrijedan dio svakodnevnog jelovnika, ali važno je razlikovati namirnice koje sadrže žive mikroorganizme od onih koje su tokom proizvodnje termički obrađene.
Nije svaka fermentirana hrana probiotik
Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unose u odgovarajućim količinama, mogu imati dokazanu korist za zdravlje. Ipak, sama činjenica da je neka namirnica fermentirana ne znači automatski da se može smatrati probiotičkom u naučnom smislu. Za takvu tvrdnju potrebno je imati dokaze o njenom djelovanju na zdravlje ljudi.
Važna je i obrada namirnica. Kiseli kupus koji nije pasteriziran može sadržavati žive bakterije nastale tokom fermentacije, dok ih pasterizacija uglavnom uništava. Ipak, i termički obrađen kiseli kupus može zadržati dio hranjivih sastojaka i organskih kiselina.
Zbog toga je korisno pročitati deklaraciju i provjeriti način proizvodnje, posebno ako namirnicu birate zbog živih kultura.
Šta donose organizmu?
Kefir je fermentirani mliječni napitak koji može sadržavati raznovrsne bakterije i kvasce. Njegov sastav zavisi od načina proizvodnje i korištenih kultura. Jogurt uglavnom sadrži određene bakterijske kulture, a ujedno je izvor proteina i kalcija, važnih za mišiće i zdravlje kostiju.
Obje namirnice mogu biti koristan dio uravnotežene ishrane. Kefir nekim osobama više odgovara zbog svoje raznovrsnosti mikroorganizama, dok je jogurt jednostavan izbor za svakodnevni obrok ili užinu. Ipak, nije moguće tvrditi da će kefir kod svih ljudi imati bolji učinak od jogurta.
Fermentirani mliječni proizvodi nekim osobama s otežanom probavom laktoze mogu biti lakši za podnošenje od običnog mlijeka. To, međutim, zavisi od pojedinca i proizvoda.
Više od zimnice
Kiseli kupus tradicionalna je namirnica koja, osim što obogaćuje obroke, sadrži vlakna i vitamin C. Zavisno od načina pripreme, može sadržavati i žive bakterije nastale tokom fermentacije. Vitamin C doprinosi normalnom funkcioniranju imunološkog sistema, dok su vlakna važna za urednu probavu.
Ako želite unijeti žive kulture, prednost ima nepasterizirani kiseli kupus koji nije naknadno termički obrađivan. Ipak, treba imati na umu da kiseli kupus često sadrži mnogo soli, pa osobe koje moraju ograničiti njen unos trebaju paziti na količinu.
Iako se ovoj namirnici pripisuju brojne zdravstvene koristi, ne treba je smatrati lijekom niti očekivati da će sama riješiti probavne tegobe ili spriječiti bolesti.
Za zdravlje crijeva važna je i hrana za dobre bakterije
Osim fermentiranih namirnica, crijevnom mikrobiomu potrebna su i vlakna koja služe kao hrana korisnim bakterijama. Njihov dobar izvor su luk, bijeli luk, zob, mahunarke, integralne žitarice, banane i različite vrste povrća.
Raznovrsna ishrana koja uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke pomaže osigurati različite vrste vlakana. Uz to, na zdravlje crijeva utječu fizička aktivnost, kvalitetan san i upravljanje stresom.
Najbolji pristup nije oslanjanje na jednu namirnicu, već redovno uključivanje različitih izvora hranjivih sastojaka u jelovnik.
Šta je, onda, najbolji izbor?
Kefir, jogurt i kiseli kupus mogu imati svoje mjesto u zdravoj ishrani. Kefir nudi raznovrsne mikroorganizme, jogurt proteine i kalcij, a kiseli kupus vlakna i vitamin C, uz mogućnost da sadrži žive kulture ako nije pasteriziran.
Najbolji izbor je ona namirnica koju dobro podnosite, koja odgovara vašim prehrambenim potrebama i koju možete redovno uključivati u raznovrsnu ishranu. Nijedna od njih sama po sebi ne može zamijeniti uravnotežen jelovnik i zdrave životne navike.
