Kazaljke u nedjelju idu unazad: Evropa i dalje podijeljena o ukidanju pomjeranja sata

Sat ove nedjelje pomjeraju sve članice EU, a s njima i Norveška i Švicarska. Pomjeraju ga i Moldavija i Ukrajina (osim nekoliko područja na istoku i Krimu), prema timeanddate.com.

U Evropi su rijetki oni koji to ne rade. Island cijele godine ostaje na UTC+0, Bjelorusija je 2011. prešla na UTC+3 za cijelu godinu, a Rusija je u oktobru 2014. u zapadnom dijelu zemlje, uključujući Moskvu, trajno prešla na UTC+3, navodi Brussels Times. Turska je 2016. odlučila ostati na UTC+3 tokom cijele godine, a iste godine je sezonsko pomjeranje ukinuo i Azerbejdžan. Prema istraživanju Pew Research Center iz 2023., sat ne pomjeraju ni Armenija i Gruzija.

Izvan Evrope su ga, prema Pewu, u posljednjoj deceniji ukinuli i Brazil, Iran, Jordan, Namibija, Samoa, Sirija i Urugvaj. Kanadska provincija Britanska Kolumbija u martu 2026. odlučila je trajno ostati na ljetnom vremenu.

A šta je u ostatku svijeta

U Sjedinjenim Državama sat se vraća tek 1. novembra u dva sata ujutro, navodi Fox 5 NY. Rasprava se tamo vodi u suprotnom smjeru nego u dijelu Evrope. Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je 14. jula 2026. zakon H.R. 139, poznat kao Sunshine Protection Act, koji bi ljetno računanje vremena učinio trajnim, saopćio je Odbor Doma za energiju i trgovinu. Zakon sada ide u Senat, a da bi postao zakon, mora ga potpisati i predsjednik. Savezni zakon trenutno državama ne dopušta da same uvedu trajno ljetno vrijeme, a Senat o prijedlogu još nije glasao, navodi Sleep Foundation.

Australija je u suprotnom ritmu: tamo su sat pomjerili unaprijed 4. oktobra, a vraćaju ga u aprilu. Ljetno računanje vremena koriste australski glavni grad, Novi Južni Wales, Južna Australija, Tasmanija i Viktorija, dok ga Zapadna Australija, Queensland i Sjeverna teritorija ne koriste, prema timeanddate.com.

U Africi je, prema Pewu, Egipat 2023. bio jedina država s ljetnim računanjem vremena, a ove godine ono tamo završava 30. oktobra. Maroko je 2018. ostao na UTC+1 cijele godine, uz vraćanje na UTC+0 tokom ramazana, a Namibija je 2017. trajno ostala na UTC+2. Kanarska ostrva, Ceuta, Melilla i Madeira, koji su geografski u Africi, sat pomjeraju kao i EU, navodi Brussels Times.

Zašto se uopće pomjera sat

Prvi put je sat pomjeren 30. aprila 1916. u Njemačkom Carstvu i Austro-Ugarskoj, tokom Prvog svjetskog rata, radi uštede uglja, navodi Stuttgarter Zeitung. Njemačka ga je ukinula 1919, ponovo koristila od 1940. do 1949, a današnji oblik ima od 1980, nakon naftne krize 1973. Od 1996. sve zemlje EU sat pomjeraju istih dana. Direktiva 2000/84/EZ propisuje da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, a završava posljednje nedjelje u oktobru.

Ušteda energije bila je glavni razlog, ali njemačka Savezna agencija za okoliš navodi da se potencijalna ušteda uveliko poništava većom potrošnjom za grijanje u hladnijim jutrima, prenosi Vienna.at.

Na šta pomjeranje utječe

Prema NPR-u, Evropski parlament je u rezoluciji iz februara 2018. naveo da analize nisu dale jasan odgovor o koristi ili šteti, ali da upućuju na negativne efekte na zdravlje. U Komisijinom savjetovanju 2018. učestvovalo je 4,6 miliona ljudi, a 84 posto je bilo za ukidanje, uz žalbe na umor i veći broj saobraćajnih nesreća, javio je AFP. Zajedničko pomjeranje važno je i za međunarodni željeznički i zračni saobraćaj, a rano nedjeljno jutro odabrano je jer je tada najmanje prometa, navodi finsko Ministarstvo saobraćaja i komunikacija.

Zašto nema dogovora

Komisija je ukidanje predložila 12. septembra 2018, a Parlament ga je 26. marta 2019. podržao sa 410 glasova za i 192 protiv. Vijeće EU, čija je saglasnost neophodna, zaustavilo je napredak 2019. i nikada nije usvojilo stav. Za to je potrebna kvalifikovana većina država članica.

Spor nije o samom ukidanju, nego o tome šta zadržati. Sjeverne zemlje uglavnom žele trajno zimsko, južne trajno ljetno vrijeme, navodi litvanski LRT. Poljsko predsjedavanje je u prvoj polovini 2025. predložilo trajno ljetno vrijeme za sve, uz preispitivanje nakon dvije godine, ali dogovora nije bilo.

Druga prepreka je strah od "krpeža" vremenskih zona. Kad bi svaka država birala za sebe, susjedi bi mogli imati različito vrijeme, što bi otežalo vozne redove, letove i radnike koji svakodnevno prelaze granicu. Irska se 2019. protivila jer bi nakon Brexita na istom ostrvu mogle postojati dvije vremenske zone, piše TheJournal.ie. Komisija, prema LRT-u, nema ovlaštenje da države natjera na odluku.

Španija je 20. oktobra 2025. na Vijeću za energiju u Luksemburgu predložila ukidanje od 2026, uz podršku Finske i Poljske. Komisija je u februaru 2026. pokrenula studiju o posljedicama koju provodi konzorcij Ecorys, Capgemini, Stratec i CE Delft, a završetak je predviđen do kraja 2026, stoji u dokumentu Vijeća EU od 3. juna 2026. Litvanija preuzima predsjedavanje Vijećem 1. januara 2027.