KATASTROFA NA POMOLU: Jesenja sjetva u najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine kasni dvadesetak dana, a dodatne probleme stvaraju...

Jesenja sjetva u Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, kasni dvadesetak dana, a poljoprivrednicima dodatne probleme stvaraju nepovoljne vremenske prilike i rast troškova proizvodnje. Istovremeno, sve skuplja postaje i priprema zimnice, pa domaća hrana za mnoga domaćinstva predstavlja sve veći izdatak. nepovoljne vremenske prilike i rast troškova proizvodnje. Istovremeno, sve skuplja postaje i priprema zimnice, pa domaća hrana za mnoga domaćinstva predstavlja sve veći izdatak.

Poljoprivrednik Boško Radić uspio je zasijati uljanu repicu, ali za sjetvu pšenice čeka kišu. Prema njegovim riječima, optimalni rokovi prošli su prije gotovo mjesec dana, a uslovi na njivama i dalje nisu povoljni.

„Hladni dani, a realno kasni se nekih mjesec, mjesec i po dana. To je pitanje da li će šta od toga i biti“, kazao je Radić za BHRT.

Dodatni problem predstavljaju cijene goriva i obrada zemljišta. Radić navodi da litar goriva košta 3,70 KM, dok obrada jednog dunuma iznosi između 17 i 18 KM. Kada se tome doda cijena pšenice od 32 feninga, proizvodnja postaje sve teže održiva.

Ni povrtari nemaju mnogo razloga za zadovoljstvo. Jesenji kupus pristiže za berbu, ali proizvođači upozoravaju na nepredvidive uslove i probleme s plasmanom. Đorđe Vakčić smatra da se u proizvodnji događaju neobične promjene, a izražava i zabrinutost zbog sjemena koje dolazi iz uvoza.

Visoke cijene povrća osjete i građani koji pripremaju zimnicu. Nadira Junuzović iz Janje kaže da tegla domaćeg ajvara danas košta gotovo kao tegla meda. Zbog poskupljenja povrća, domaćinstva kupuju manje nego ranijih godina, a tradicionalna priprema zimnice postaje sve teža.

Iz Udruženja potrošača „Zvono“ upozoravaju da cijene kontinuirano rastu te da se smanjenje troškova energije i sirovina ne odražava na cijene proizvoda. Od toga koliko će biti zasijano ove jeseni zavisit će i ponuda u narednim mjesecima.

U Semberiji je u proteklom periodu palo oko 30 litara kiše po kvadratnom metru. Agronomi ocjenjuju da je ta količina dovoljna tek da nakvasi površinski sloj zemljišta, pa poljoprivrednici čekaju obilnije padavine kako bi završili radove.