Kako je Vlada Federacije prezentirala nedogovoreni kineski kredit kao investiciju za spas bolnica

Travanj je 2026. godine, u zgradi Vlade Federacije BiH premijer Nermin Nikšić, s ravnateljicom bolnice u Livnu i ravnateljem Kliničkog centra u Sarajevu, ima online sastanak s predstavnicima kineske kompanije 'China Sinopharm International Corporation', piše Detektor. Tada je najavljeno potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i investiciji u zdravstvo vrijednoj 100 miliona eura. Sredstva su namijenjena bolnicama u Livnu i Sarajevu, a Detektor je istražio što se krije iza ovih najava, budući da Kinezi nisu poznati po investicijama, već kreditima.

Nediljko Rimac, federalni ministar zdravstva i kirurg u Županijskoj bolnici u Livnu, bio je jedan od učesnika tog sastanka, a četiri mjeseca poslije, na pitanje novinara Detektora, nije siguran odakle u priopćenju Vlade informacija da je riječ o investiciji.

- Kad je u pitanju taj financijski iznos, to je 100 milijuna eura, i on bi se raspodijelio otprilike na 52 milijuna za KCUS i 48 milijuna kada je u pitanju Županijska bolnica u Livnu. To mora proći, znači, odobrenje Federalnog ministarstva financija – program javnih investicija. On će biti sigurno potpisan, tako da imamo čvrsta obećanja i premijer Federacije Nermin Nikšić je s tim upoznat,  objašnjava Rimac.

Bolnice

Ravnateljica Županijske bolnice u Livnu Irena Periša nije sigurna radi li se o 100 milijuna maraka ili eura, ali navodi da zna da se radi o inicijativi koja je prošla proceduru na Vladi FBiH, te da su bili 'na nekom sastanku' gdje su bili i mediji i da se najavilo potpisivanje Memoranduma.

- To je ono što ja mogu reći ispred bolnice dokle je to došlo, objašnjava Periša.

Bolnica u Livnu sastoji se od dva odvojena dijela koji su preko krova jedne zgrade i zadnjeg kata druge zgrade povezani pasarelom. U zgradi postoji nekoliko improviziranih prostorija, a već neko vrijeme u podrumu, gdje se nekada nalazila kuhinja, iz zidova curi voda, koja je nekoliko puta izazvala poplavu. Uvjeti nisu prilagođeni suvremenoj medicini i potrebama, te se direktorica nada da će se od namijenjenih sredstava novac utrošiti u potpuno novu bolnicu.

Ravnatelj KCUS-a Alen Pilav je medijima nakon sastanka u Vladi kazao da ova najveća zdravstvena ustanova u FBiH ima velike potrebe za razvojem kako bi slijedila trendove u modernoj medicini, što će biti omogućeno sredstvima iz aranžmana sa 'Sinopharmom'. Pred kamere Detektora nije stao iz zdravstvenih razloga, kako je naveo. KCUS je trebao dobiti 52 milijuna eura za sređivanje pojedinih klinika koje su iz austrougarskog perioda, odnosno otvaranje potpuno novih u sklopu zgrade Dijagnostike i poliklinike (DIP).

Reakcija Rimca

Novinari Detektora ulaze u prostorije zgrade i uposlenici nam objašnjavaju da na pojedinim katovima postoje prostorije koje prazne stoje od ‘80-ih godina te da je cilj da se tim novcem završe te klinike i pacijenti sa odjela kirurgije tu premjeste. Pilav u neformalnom razgovoru kaže da još uvijek nije ništa potpisano  i da ne može dati više detalja jer ni sam nije upućen. Memorandum još nije potpisan. Sastanku je prisustvovao i premijer Nikšić, koji također nije želio razgovarati s novinarima o investicijama koje njegova Vlada najavljuje.

Jedino s novinarima na razgovor pristaje Rimac.

- Pa kad je u pitanju odnos Vlade FBiH s Kinezima, u ovom trenutku mi smo u jednoj određenoj fazi dogovaranja. Taj odnos je bio na Vladi, gdje je izložen Memorandum o razumijevanju. Mi smo poslali na Vladu, odnosno na Ministarstvo financija, program javnih investicija, gdje Vlada Federacije planira u narednom periodu, u suradnji s kineskom kompanijom 'Sinopharm', odnosno kineskim kompanijama, ulagati u zdravstveni sektor, kaže on. Ministar bi, navodi, želio da je riječ o investiciji, a ne kreditu.

- Pa mi ovdje moramo međusobne odnose ispeglati, odnosno onda je to, po meni, kreditni aranžman, kaže Rimac, koji je do ministarskog mandata bio kirurg u livanjskog bolnici, gdje i danas odlazi povremeno vršiti operativne zahvate. Kaže da mu je nezahvalno govoriti o stanju u toj zdravstvenoj ustanovi, ali da ga je u pojedinim momentima strah boraviti u njoj zbog lošeg stanja u kojem se nalazi.

- Rekao sam, možda izgleda malo čudno, ali je to u ovom trenutku, bar evo s pozicije, ja sam obišao cijeli prostor Federacije. Ovo je samo kap u moru kolike su potrebe. Ja sam bio u Goraždu, bio sam u Posavini, bio sam u USŽ, potrebe su svugdje velike i ja mislim da, ako ćemo svugdje pomalo zagrebati pa svaku neku malo raditi, to je samo privremeno rješenje, govori Rimac kako je uvjeren da je model koji su izabrali trenutno najbolji.

Rizici

Stručnjaci s kojima je Detektor razgovarao izrazili su također sumnju u investicije, budući da kineske kompanije nisu poznate po njima, već po kreditiranju. Ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić kaže da se vlasti vole služiti takvim terminima poput investicija, ali da su to 'financijski projekti' kineske vlade u suštini.

- Jedno je to kad dobiju posao, pa i njihova radna snaga, odnosno kreditiraju i njihova je radna snaga i sve ostalo. Drugo je kad izvezu opremu. Treće je kad samo izvode radove. To su razlike, ali nijedno od toga, osim ima jedna njihova investicija direktna, to je ona Vetroelektrana 'Ivovik'. To je jedina. Sve ostalo je na ovom principu kako sam rekla, kaže Cenić. Ranija iskustva s kineskim kreditorima i kompanijama nisu bila slavna.

Admir Lisica iz Centra za geopolitička istraživanja kaže da Kinezi neće doći ni na jedno područje prije nego što ne analiziraju tržište. Nisu tako dolazili ni u Afriku, ne dolaze tako u evropske države nižeg ranga, kaže on.

- Zapadni Balkan nije dio Europske unije i zbog toga je pogodno tlo za različite utjecaje, i geopolitičke, i sigurnosne, i hibridne, i ekonomske. Ali možemo sigurno da zaključimo da će Kina rasti, da će Kina biti sve prisutnija, i na nama je samo da procijenimo što je dobro i što ne za nas, navodi on.

Najčešći obrasci rizika u kineskim zdravstvenim projektima nisu bile dokazane korupcijske afere, već netransparentni ugovori, financiranje u vezi s kineskim izvođačima, nedostatak neovisnog nadzora, građevinski nedostaci, problemi s održavanjem opreme i prebacivanje dugoročnih troškova na države korisnice.

Delegacija Europske unije u BiH u odgovoru Detektoru kaže da nije upoznata s Memorandumom sa 'Sinopharmom', te napominju da od naše zemlje, kao kandidatkinje za članstvo u EU, očekuju da radi na očuvanju najviših standarda u pogledu javnih nabavki, transparentnosti te sprečavanja i borbe protiv korupcije.