Kako smo nastali: Naučnici prvi put imaju uvid u evoluciju složenih životinja koja je dovela i do ljudi
Ispostavilo se da se to desilo milionima godina ranije nego što su istraživači dosad mislili.
Više od 700 fosila pronađenih na jugozapadu kineske provincije Yunnan otvara prozor u život prije 539 miliona godina, pri samom kraju ediakarijskog perioda, vremena jednostavnih, ali čudnih životinja koje su živjele gotovo dvodimenzionalno na dnu okeana, bez kretanja prema gore ili dole, naveli su istraživači.
No, studija objavljena u četvrtak u časopisu Science pokazuje da su mnogi fosili iz ove zbirke ostaci složenijih životinja koje su vodile trodimenzionalan život: kretale su se u vodenom stubu i aktivno se hranile. Smatralo se da su se takve osobine pojavile najmanje četiri miliona godina kasnije, u kambrijskom periodu, tokom takozvane kambrijske eksplozije složenog i nama prepoznatljivog životinjskog svijeta.
"Ovo je zaista prvi prozor koji imamo u to kako je nastala, razvila se i kroz ovaj čudni ediakarijski prijelaz prošla u osnovi moderna biosfera kojom dominiraju životinje", kazala je koautorica studije i paleontologinja Frankie Dunn iz Prirodnog muzeja Univerziteta u Oxfordu.
Nova nalazišta pronađena su na maloj udaljenosti od lokaliteta Chengjiang, svjetske prirodne baštine UNESCO-a, poznate po fosilima, na otkrivenim slojevima uz cestu koji možda ne izgledaju spektakularno, ali otkrivaju različite slojeve "kroz koje doslovno možete hodati kroz vrijeme, geološko vrijeme, u jednom pejzažu", rekla je Dunn. Jedno od tih područja pruža "snimak" trenutka u kojem evolucija dovodi različite sile na isto mjesto.
Na tom mjestu, navela je Dunn, skup fosila obuhvata i bizarne oblike života koji su postojali u ranijim periodima i kasnije nestali, kao i rane primjere organizama koji će evoluirati u moderne životinje. Ključno kod tih modernijih životinja jeste da im je tijelo uglavnom isto s lijeve i desne strane.
Gotovo sav današnji životinjski svijet na Zemlji ima simetrične osobine s lijeve i desne strane tijela, kao i jasno definisanu glavu i analni otvor. Prije fosila otkrivenih u Kini, naučnici su imali samo tragove ovog simetričnog tipa tijela u fosilnim otiscima kretanja, ali ne i same organizme.
"Sada znamo šta ih je pravilo, jer po prvi put imamo te fosile", rekao je koautor studije Ross Anderson, također iz Prirodoslovnog muzeja u Oxfordu.
Do sada je u paleontologiji postojao sukob. Genetske analize brzine mutacija i evolucije osobina sugerisale su da su ljudi i morske zvijezde imali svog najranijeg zajedničkog pretka još u edijakarijskom periodu, ali u stijenama i fosilima nije bilo dokaza da se to zaista dešava, navela je Dunn. To se nazivalo raspravom "stijene naspram satova", dodala je.
"Naš novi fosilni lokalitet govori nam da su možda stijene i satovi zapravo bliže slaganju nego što smo mislili", rekla je Dunn.
Emily Mitchell, paleontologinja sa Univerziteta u Cambridgeu koja nije učestvovala u istraživanju, kazala je da nova studija "ima jako mnogo smisla, jer ediakarij sadrži životinje, pa znamo da je morala postojati prijelazna faza između njih i kambrijske faune. Ali do sada za to nismo imali stvarne dokaze".
Neki naučnici sa strane, poput Jonathana Antcliffea sa Univerziteta u Lausannei, doveli su u pitanje ima li dovoljno dokaza da se ovi fosili proglase ostacima složenih životinja, ali većina stručnjaka s kojima je razgovarala agencija Associated Press smatra da ima.
Sada, kada naučnici znaju kada se dogodila ova eksplozija života, imaju još više pitanja i nekoliko teorija.
"Mene zaista zanima da razumijem ne samo kada se to desilo, što je zanimljivo, nego i kako se desilo i zašto se desilo baš na taj način", rekla je Dunn i dodala: "Dakle, da li postoje povratne sprege koje možemo razdvojiti između Zemlje i života ili između samih živih bića. Kada jednom imate ediakarij na morskom dnu, je li neizbježno da ćete završiti s nečim što podsjeća na kambrijsku eksploziju? To su pitanja koja mi se čine zaista interesantnim."
Život na Zemlji započeo je prije oko tri milijarde godina, ali je prošlo još 2,4 milijarde godina prije nego što su se razvile složene životinje. Nakon toga, one su se brzo umnožile, diverzificirale i preuzele dominaciju, rekla je Dunn.
To je vjerovatno zato što je Zemlja morala prvo izgraditi dovoljno visok nivo kisika, a evolucija je morala pokrenuti genetske promjene, objasnio je paleontolog Charles Marshall sa Univerziteta Kalifornija u Berkeleyju, koji nije bio dio istraživačkog tima.
Marshall je rekao: "Kambrijska eksplozija bila je iznenadna zbog već izgrađenog bogatog razvojnog sistema koji je tada već postojao."
"Ono što se suštinski promijenilo kroz ovaj period jeste način na koji su se životinje na planeti međusobno odnosile", rekao je Duncan Murdock, kustos Oxfordovog muzeja u kojem radi većina autora studije i dodao: "Kada su se životinje pojavile, počele su jedna drugu jesti i preoravati sediment, zauvijek su promijenile planetu. A planeta na kojoj danas živimo u velikoj mjeri je izgrađena na temeljima iz ediakarija i kambrija."
