Kako rat na Bliskom istoku uzima danak i u Republici Srpskoj

Sa prosječnom platom u Republici Srpskoj građani sada mogu kupiti između 150 i 190 litara manje goriva nego prije mjesec dana, jer je cijena na domaćem tržištu skočila za više od 35 odsto. Poskupljenje je direktno povezano sa ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Ormuškog moreuza, jedne od ključnih globalnih žila kucavica za transport nafte.

Prije ovog naglog poskupljenja, prosječna plata od 1.593 marke omogućavala je kupovinu približno 708 litara benzina, dok danas pokriva između 510 i 560 litara, u zavisnosti od toga na kojoj benzinskoj pumpi se gorivo kupuje. To u praksi znači da je kupovna moć građana u samo par dana osjetno umanjena. Ako je neko prije ove krize tankao pun rezorvoar goriva, što je koštalo oko 135 maraka, on danas za te iste pare može za trećinu manje. 

Republika Srpska inače ima Uredbu kojom je ograničena marža na naftu i naftne derivate. Maksimalna veleprodajna marža iznosi 0,06 maraka po litru, a maloprodajna 0,25 maraka po litru. Zakon predviđa i novčane kazne i do 10.000 maraka za one koji ne poštuju utvrđenu maržu. Do sada je, međutim, naplaćeno tek nekoliko desetina hiljada, što je, prema ocjenama pojedinih ekonomista, daleko manje nego što bi moglo biti s obzirom na trenutni rast cijena koji, kako tvrde, često nema logičko ni matematičko uporište.

Zbog enormnog poskupljenja, koje će gotovo sigurno izazvati lančanu reakciju u drugim sektorima ekonomije, a pogovoto onom koji se tiče osnovnih životnih namirnica - Vlada Republike Srpske je na jučerašnjoj sjednici razmatrala na koji način da ublaži pritisak na tržište. Na kraju je odlučeno da marže ostanu iste, ali i da se dodatno precizira način njihovog obračuna, kao i utvrđivanje prodajne cijene u situacijama kada trgovci već raspolažu određenim zalihama goriva.
Ministar trgovine i turizma Ned Puhovac poručio je da je cilj ove odluke stabilizacija tržišta i sprečavanje daljih špekulacija u formiranju cijena. On je izrazio nadu da će se globalne prilike uskoro smiriti i da će, kako je rekao, „ovo ludilo sa cijenama goriva“ biti kratkog daha.

Prema riječima izvora „Glasa Srpske“, koji ima dugogodišnje iskustvo u naftnom biznisu, većina naftnih distributera u prethodnom periodu je iskoristila krizu na Bliskom istoku kako bi ostvarila dodatni profit. Čim je na svjetskim berzama došlo do rasta cijene sirove nafte, distributeri su reagovali gotovo trenutno i podigli cijene na benzinskim pumpama. Na to je, dodaje, nedavno ukazao i ekonomista Igor Gavran, navodeći da su distributeri gledajući TV i izvještaje sa Bliskog istoka, odlučili odmah dignuti cijenu, iako u tom trenutku za to nije bilo nikakvog razloga. U samo 48 sati cijena je, kako navodi naš sagovornik, porasla za više od 70 feninga po litru. 

Poređenja

Istovremeno, dio trgovaca nije čekao da se iscrpe ni postojeće zalihe kupljene po nižim cijenama, već je poskupljenje praktično odmah prebacio na potrošače. Izvor „Glasa“ navodi da mnogi trgovci svjesno rizikuju da plate kaznu, jer su procjenili da im je to ispaltivije, nego da se držeutvrđenih propisa.
– Tako su i ranije radili. Taj finansijski manjak lako se pokrije prodajom goriva po višim cijenama. Nedostatak inspektora i nemogućnost da pokriju rad oko 500 benzinskih pumpi doveli su do toga da većina prodavaca praktično radi bez straha od sankcija. Tome u prilog govori i podatak da je u samo pet slučajeva utvrđeno da se trgovci ne pridržavaju uredbe o ograničavanju marže. Takođe, hvalisanje kako imamo među najnižim cijenama goriva u regionu predstavlja jedcnu vrstu političke i ekonomske demagogije. Dovoljno je uporediti koliko litara goriva ovdašnji građani mogu kupiti za svoju platu u odnosu na prosječnog građanina Njemačke ili skandinavskih zemalja – ističe naš izvor.
Kao zanimljivu činjenicu navodi i to da se cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj trenutno kreću između 2,85 i 3,10 maraka po jednom litru. To objašnjava činjenicom da većina naftnih distributera, osim možda jednog ili dva, nema veće skladišne kapacitete za deponovanje kupljenih količina goriva.

– Za razliku od nekadašnje Jugoslavije, kada je postojala razvijena mreža skladišta koja je obezbjeđivala stabilnost tržišta i ublažavala nagle skokove cijena, danas toga gotovo da nema. Tek jedan od distributera ima veće skladišne kapacitete, pa je kod njega cijena goriva niža i do 25 feninga po litru – naglašava naš sagovornik.

On upozorava da veliki skok cijena goriva u Republici Srpskoj nije samo statistički podatak, već faktor koji direktno urušava kupovnu moć stanovništva. Profiterstvo pojedinih distributera i sporost inspekcijskih organa, dodaje, dodatno pogoršavaju situaciju.

Istovremeno, globalni faktori, uključujući mogući dugotrajni konflikt na Bliskom istoku, mogli bi produbiti krizu i dovesti do stagflacije – ekonomskog stanja u kojem inflacija raste, dok privredni rast usporava.

– Jasno je da sama regulativa i kazne nisu dovoljne da zaštite potrošače. Potrebno je hitno razmotriti konkretne mjere koje druge zemlje već primjenjuju, smanjenje poreza i akciza, ograničenje cijena na pumpama, subvencije za gorivo, kao i pooštren nadzor nad tržištem kako bi se spriječilo profiterstvo. Bez ovih koraka, građani će nastaviti gubiti kupovnu moć, a udar na domaću ekonomiju mogao bi biti dublji i dugoročniji – upozorio je naš izvor.

Šta rade drugi

A šta su druge zemlje u međuvremenu preduzele kako bi zaštitile svoja tržišta? Možda je najbolji primjer Mađarska, koja je među prvima reagovala i preduzela jednu od najradikalnijih mjera – smanjenje akciza na benzin i dizel. Ova odluka trebalo bi, prema matematičkoj računici da snizi cijenu goriva sa 1,61 evra na oko 1,53 evra po litru, što potrošačima donosi uštedu od četiri do pet odsto.

Blokada pošiljki nafte kroz Ormuški moreuz pokazalo se kao ključno u u potresu koji je zadesio berze. Ona je smanjila snabdijevanje globalnog tržišta za oko 20 miliona barela dnevno. Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajni američko-izraelski rat sa Iranom mogao dovesti do ozbiljnih poremećaja na svjetskim tržištima energenata, pa i da bi cijena barela mogla skočiti čak na 200 dolara. Kompanija „Aramko“, jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu, upozorilaje da bi produžena blokada Ormuškog moreuza mogla imati dramatičan efekat na globalno snabdijevanje i stabilnost tržišta. 

Ekonomisti upozoravaju da bi takav dugotrajni konflikt mogao dovesti do scenarija sličnog onom iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je poremećaj snabdijevanja energentima izazvao nagli rast inflacije i usporavanje ekonomskog rasta. Analitičar Branko Pavlović upozorava da je takav „crni scenario“ moguć ukoliko rat na Bliskom istoku potraje, posebno u slučaju granatiranja naftnih postrojenja i potpune blokade Ormuškog moreuza, što bi moglo izazvati ne samo novi globalni energetski šok i udar na osjetljive ekonimije, već i ogromni rast cijena, pa i osnovnih životnih namirnica.

 - Bojim se da je stagflacija optimističan scenario u odnosu na ono što se nadvija nad celim svetom. Ono predstoji je duboka recesija i inflacija. I nije pitanje da li će, već kada! Pogotovo ako ova kriza potraje duže od pet ili šest meseci. U tom slučaju Amerika, a naročito Evropa, biće pogođene velikom krizom. I ovaj region će se u tom slučaju naći u velikom problemu jer neće imati odakle da nabavi energente. Nije stvar samo cene koja će otići nebu pod oblake, već i u tome da za Evropsku uniju neće uopšte biti energenata koji su joj potrebni. Privrede će se naći na kolenima, a građani u gotovo beznadežnom stanju – kaže za "Glas Srpske" ovaj analitičar. 

Aplikacija

U Republici Srpskoj u završnoj je fazi uspostavljanje novog informacionog sistema za daljinski nadzor i kontrolu prometa naftnih derivata, koji će građanima omogućiti da putem mobilne aplikacije u realnom vremenu prate cijene goriva na svim benzinskim pumpama. Iz kompanije "Lanaco" saopšteno je da sistem omogućava centralizovano evidentiranje podataka i jedinstven uvid u kretanje cijena na tržištu. U prvoj fazi biće aktiviran portal namijenjen benzinskim pumpama, putem kojeg će one prijavljivati svaku promjenu cijena. Kako navode, podaci će se ažurirati u realnom vremenu, jer će pumpne stanice biti obavezne da kroz sistem evidentiraju svaku izmjenu, koja će odmah postati vidljiva korisnicima aplikacije.

Prvi put u istoriji

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posljedice globalnih poremećaja u snabdjevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku. U pitanju je najveća koordinisana intervencija na tržištu nafte u istoriji ove organizacije. IEA je od svog osnivanja 1974. samo pet puta posegla za ovakvim potezom: prilikom rata u Zalivu 1991, uragana "Katrina" i "Rita" 2005, građanskog rata u Libiji 2011, kako i dva puta 2022. nakon početka sukoba u Ukrajini, u martu i aprilu. Iako zemlje G7 za sada nisu suočene sa fizičkim nestašicama nafte, tržište je već pod snažnim udarom. Cijena nafte "brent" je u ponedeljak nakratko skočila na 119,50 dolara po barelu, što je najviši nivo od 2022. godine, da bi potom pala na oko 90 dolara, a onda opet skočila približno na 100 dolara.