Ipak, stručnjaci za san tvrde da se naš unutrašnji sat može postepeno "istrenirati", a ključ nije u nekom posebnom triku neposredno prije spavanja, već u navikama koje ponavljamo iz dana u dan.
Novinarka BBC Futurea Ally Hirschlag isprobala je savjete stručnjaka tokom sedam dana i uspjela da se približi željenom vremenu prirodnog buđenja. Najviše su joj, kako je navela, pomogli redovan odlazak na spavanje i manje korištenja telefona uveče.
Dovoljno sna ključno je za normalno funkcionisanje tijela i mozga. Odraslima se generalno preporučuje između sedam i devet sati sna, ali ne postoji broj koji odgovara svima.
"Osam sati je nekakva srednja vrijednost, ali nekim ljudima je dovoljno i sedam, dok je drugima neophodno devet", objašnjava Eti Ben Simon iz Centra za moždano zdravlje Univerziteta u Teksasu u Dalasu.
Zbog toga stručnjaci predlažu da tokom odmora ili perioda kada ne morate rano ustajati pokušate da ustanovite kada vam se prirodno spava i kada se spontano budite.
Još važnije od samog broja sati jeste održavanje približno istog rasporeda.
"Postarajte se da odlazite na spavanje u slično vrijeme", savjetuje Helen Bardžis, kodirektorka laboratorije za istraživanje sna i cirkadijalnog ritma na Univerzitetu u Mičigenu.
Kada se isti ritam ponavlja iz dana u dan, tijelo počinje da ga prepoznaje.
Svjetlost ima jednu od najvažnijih uloga u regulisanju cirkadijalnog ritma, odnosno unutrašnjeg sata koji određuje kada smo pospani, a kada budni.
"Svjetlo je ubjedljivo najveći regulator cirkadijalnog sata", kaže psihološkinja i stručnjakinja za san Ana Džojs (Anna Joyce) sa Univerziteta Ridžents u Londonu.
Zato tokom noći mogu pomoći zamračena prostorija ili maska za oči, dok je nakon buđenja poželjno što prije pustiti dnevnu svjetlost u sobu.
Jutarnja svjetlost tijelu šalje snažan signal da je počeo dan i pomaže usklađivanju ciklusa spavanja i budnosti.
Jednako je važno ono što radimo prije odlaska u krevet.
Stručnjaci preporučuju predvidljivu rutinu opuštanja prije spavanja. To može biti tuširanje, pranje zuba, njega kože, čitanje ili neka druga mirna aktivnost koju ponavljamo iz večeri u veče.
Svjetla bi trebalo prigušiti jer tama tijelu signalizira da je vrijeme za proizvodnju melatonina i pripremu za san.
Važna je i temperatura. Tjelesna temperatura prirodno opada tokom noći, zbog čega pretopla spavaća soba može otežati uspavljivanje i održavanje sna.
Jedna od najvećih prepreka kvalitetnom snu nalazi se pored kreveta - pametni telefon.
