Kako će Lidl promijeniti konkurenciju u BiH

Bosnu i Hercegovinu očekuju velike promjene u nekoliko važnih dijelova ekonomije, od trgovine i energetike do tržišta rada, investicija i finansija. Dok dolazak Lidla otvara pitanje koliko će domaća privreda biti spremna za konkurenciju velikog evropskog diskontera, najavljene investicije u energetiku i tehnološku infrastrukturu pokazuju da BiH pokušava privući i kapital za projekte koji bi mogli dugoročno promijeniti njenu ekonomsku sliku.

Dolazak Lidla mogao bi donijeti veći pritisak na cijene i marže trgovaca, ali i otvoriti mnogo ozbiljnije pitanje za domaću prehrambenu industriju. Za razliku od velikih trgovačkih lanaca, domaći proizvođači morat će se nositi s kupovnom snagom i pregovaračkom pozicijom ovog velikog trgovačkog lanca.

Depositphotos

Jedna od najzvučnijih najava ove sedmice stigla je iz Mostara, gdje američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy planira ulaganja koja uključuju data centar vrijedan oko 530 miliona eura, Južnu interkonekciju, tri plinske elektrane i projekte na aerodromima. Ukupna vrijednost potencijalnih investicija prelazi dvije milijarde eura, ali realizacija ovih projekata tek treba pokazati koliko će najave prerasti u konkretna ulaganja.

Istovremeno, energetska tranzicija otvara novo pitanje. BiH povećava proizvodnju električne energije iz hidroelektrana, vjetra i sunca, dok proizvodnja iz uglja pada. Međutim, veći udio obnovljivih izvora traži i ulaganja u skladištenje energije, jer bez velikih sistema za balansiranje proizvodnje i potrošnje elektroenergetski sistem može postati nestabilniji.

Klimatski rizici već se osjećaju i izvan energetike. Više od 200 požara ove godine zahvatilo je više od 40.000 hektara u BiH, dok su problemi s vodosnabdijevanjem počeli utjecati i na poslovanje.

Na tržištu rada novac također više nije jedini odgovor na pitanje kako privući i zadržati kvalitetne ljude. Veće plate i bolji uvjeti rada postaju osnovni dio ponude, ali zaposlenici sve više traže fleksibilnost, mogućnost razvoja i kvalitetno radno okruženje. Kompanije se, s druge strane, sve teže mogu oslanjati na klasične modele zapošljavanja u trenutku kada se za radnike takmiče i s međunarodnim poslodavcima.

Uz pitanje kako zaraditi, sve važnije postaje i pitanje kako upravljati novcem. Finansijska pismenost ostaje slaba tačka obrazovnog sistema, pa mladi na tržište rada često izlaze spremni da zarađuju, ali mnogo manje spremni da donose odluke o kreditima, štednji, osiguranju i investiranju.

Depositphotos

Na domaćem finansijskom tržištu, s druge strane, ima i konkretnih prinosa. UniCredit Bank Banja Luka planira isplatu više od 16,4 miliona KM dividende, odnosno 118,3179 KM po akciji, što pokazuje da bankarski sektor i dalje ostvaruje značajnu dobit i vraća dio tog novca akcionarima. Istovremeno, domaće tržište kapitala dobija nove oblike finansiranja kroz zelene obveznice. Partner mikrokreditno društvo iz Tuzle planira novu emisiju vrijednu pet miliona KM, nastavljajući praksu započetu prošlogodišnjom prvom emisijom zelenih obveznica na Sarajevskoj berzi.

A dok se kapital ulaže i kompanije traže radnike, logistički sektor upozorava na probleme koji bi mogli pogoditi trgovinu. Prijevoznici iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije najavili su zajedničke proteste na granicama prema EU od 14. septembra, ukazujući na probleme s kojima se suočavaju u prekograničnom transportu.

Svijet

Na regionalnom tržištu dodatni pritisak dolazi i od rasta cijene šećera, koja je od početka godine porasla oko 40 posto, što bi moglo povećati troškove prehrambenih kompanija u regiji.

Na evropskom energetskom tržištu ponovo raste pritisak, jer su cijene gasa snažno porasle pred zimu, dok su skladišta na historijski niskim nivoima za ovo doba godine. To povećava rizik za industriju i potrošače, ali istovremeno otvara prostor za energetske kompanije i proizvođače LNG-a, čije bi dionice mogle imati koristi od viših cijena.

U automobilskoj industriji, sve skuplji i ekskluzivniji modeli pokazuju da hibridna tehnologija nije samo odgovor proizvođača na ekološke zahtjeve, već i dio ponude za najbogatije kupce. Audi kroz svoj luksuzni model vrijedan oko 700.000 dolara pokazuje kako se i na samom vrhu tržišta mijenja odnos prema elektrifikaciji, pri čemu hibridi sve više postaju izbor kupaca kojima su performanse i ekskluzivnost važniji od same cijene.